Izbjegnite zamke emocionalnog prejedanja
Iako si većina ljudi voli ugađati i tu i tamo priuštiti neki junk food proizvod, osjećaj koji nastupa iza takvog ručka ili večere je za većinu tih ljudi neugodan. Ne samo iz razloga jer su unijeli preveliki broj loših kalorija i samim time učinili nešto loše svojem tijelu. Prema mnogim istraživanjima postoji snažna veza između prehrane bogate prerađenom i masnom hranom (šećer, brašno i svi proizvodi napravljeni od njih) kao i pretjerana upotreba biljnih ulja bogatih omegom 6, kao što su sojino, kukuruzno i suncokretovo ulje koji se nalaze u velikom broju industrijskih prerađevina) i depresije. Takva hrana se vrlo često povezuje i s terminom "hrane za dušu", odnosno ona za kojom posežemo onda kada smo nesretni ili kada trebamo ispuniti neke emocionalne praznine. No, prema knjizi „The Serotonin Power Diet“ autorica Judith J. Wurtman i Nine T. Frusztajer, veliku ulogu u emocionalnom prejedanju ima i serotonin, neurotransmiterska kiselina, koja kada je u ravnoteži i kada funkcionira normalno, daje osjećaj zadovoljstva i mentalne opuštenosti. Iz tog razloga se serotonin vrlo često naziva i hormon sreće. On je važan jer između ostaloga regulira i osjećaj gladi. Hrana bogata ugljikohidratima pospješuje proizvodnju serotonina i zato smo sretni kada jedemo primjerice kolače ili čokoladu. Proizvodnja serotonina u tijelu ovisi i o godišnjimdobima pa tako zimi, kada je manje danjeg svijetla više jedemo da održimo osjećaj sreće i opuštenosti. Iako izgleda kao začarani krug, ipak postoji rješenje. Nisu svi ugljikohidrati jednaki pa tako jedenje kompleksnih ugljikohidrata kao što su žitarice od cjelovitog zrna, riža i zobena kaša koje se probavljaju znatno dulje od jednostavnih ugljikohidrata i samim time produljuju osjećaj sitosti, mogu biti odlični saveznici u borbi protiv kilograma, ali i mrzovolje. » pročitaj više
