Jeste li znali da povijest estetske kirurgije seže od starog Egipta?

| Beauty |

Dr. Aleksandar Milenović

Doc dr. sc. Aleksandar Milenović, maksilofacijalni kirurg i plastični kirurg glave i vrata voditelj je Odjela za estetsku kirurgiju u zagrebačkoj poliklinici Kustec. Doktor Milenović teorijsku i praktičnu edukaciju stjecao je u vrhunskim centrima plastične kirurgije u New Yorku, Glasgowu, Londonu i Beču, a stečeno znanje i iskustvo - putem iznimno poučnih i čitanih kolumni - rado dijeli sa čitateljima Wall.hr-a.

Povijest plasatične kirurgije

Sve što možemo naučiti iz povijest estetske kirurgije, kada sakupimo sve činjenice, je da su ljudi, otkada postoje pisani zapisi, radili gotovo sve kako bi bili ljepši i privlačniji. To se ne odnosi samo na pripadnice ljepšeg spola, muškarci su također oduvijek željeli izgledati savršeno.

Od faraona i careva do kraljeva i kraljica te princeza i prinčeva pa sve do aristokrata, svi su oni željeli ispraviti nešto na svom tijelu. Najviše su se radile korekcije lica, nosa, usana te ušiju. No, bilo je tu i zahvata koji su u svoje vrijeme bili vrhunac medicinskog dostignuća.

Povijest estetske kirurgije seže sve do doba kada su Egipćani bili, koliko je nama trenutačno poznato, jedna od najrazvijenijih civilizacija mediteranskog podneblja. Naime, mnogi povjesničari će se složiti kako kirurške operacije kojima se popravljaju fizički nedostaci ili određene deformacije lica sežu 4000 godina u prošlost. No, prema medicinskim zapisima na papirusu iz otprilike 1600 godine pr. Kr. u drevnom Egiptu radile su se korekcije nosa i čeljusti koje su se često spašavali plastičnim operacijama.

Počeci bez anestezije

Kao i danas, i u Egiptu je jedan od imperativa bio dobro izgledati te imati mladenački sjaj. No, u to su vrijeme zahvati ipak bili samo površinski jer nije bilo anestezije te su sve korekcije bile izrazito bolne za pacijente. Naime, anestezija se javlja tek u 19. stoljeću. Tu je riječ osmislio američki liječnik Oliver Wendell Holmes 1846. godine kada ju je upotrijebio u pismu jednom stomatologu kojem objašnjava upotrebu etera u navedene svrhe. Taj se naziv u medicinskom rječniku zadržao sve do danas.

No, vratimo se još malo u povijest, točnije u srednji vijek. Bilo je to „crno doba Europe“, kako ga mnogi nazivaju. Stalni ratovi, u prvom planu Križarski, potaknuti religijskim razlikama Kršćana i Muslimana, ali i vrijeme kuge te stalne oskudice hrane rezultirali su nazadovanjem, ne samo estetske kirurgije, nego i medicine općenito. Čak je Papa Innocent III zabranio sve vrste medicinskih operacija, a mnoge je liječnike proglasio hereticima.

Procvat tijekom renesanse

Kao i sve ostalo i estetska je kirurgija procvala tijekom renesanse. Uz razvoj modne industrije u europskim središtima, razvijala se i estetska kirurgija koja je u to vrijeme imala pune ruke posla. Sve je trebalo biti lijepo i svi su željeli biti lijepi. Možda je jedan od najpoznatijih pionira estetske kirurgije tog doba bio Talijan Gaspere Tagliacozzi. On je u svojoj ordinaciji u Bolgni presađivao kožu s ruku pacijenata na problematična područja lica te je također uspješno korigirao i nosove svojih pacijenata.

Zbog nedostatka liječnika, a kasnije i pacijenta estetska kirurgija još jednom pada u zaborav. Sve do, već spomenutog, 19. stoljeća kada se upotrebom anestezije počinju obavljati kompliciraniji zahvati. Estetska kirurgija počinje bivati sve važnija, pogotovo tijekom ratova, koji su bujali sve do sredine 20. stoljeća. No, tada se estetska kirurgija, ali kirurgija općenito upotrebljavala kako bi se spašavali životi. Korekcije vanjskih organa i presađivanja kože spasili su na milijune ranjenih. Nakon završetka 2. svjetskog rata, estetska se kirurgija vraća na staze uljepšavanja. Estetska kirurgija.

Estetska kirurgija

Moderno doba

Sve počinje u proljeće 1962. godine u Sjedinjenim Američkim Državama kada se 29-ogodišnja Timmie Jean Lindsey podvrgnula operaciji grudi. Ova je razvedena majka šestero djece, nemojte zaboraviti da su tada bila drugačija vremena iako je to bilo prije samo 50-ak godina, htjela ukloniti tetovažu sa svojih grudi te je posjetila plastičnog kirurga Franka Gerowa u bolnici Jefferson Davis u Houstonu u američkoj saveznoj državi Teksas. Uz uklanjanje tetovaže, povećala je svoju B košaricu za jedan broj.

Mislim da su ispale savršene. Mekane su i jednostavno je isti osjećaj kao i kod pravih grudi“, rekla je Lindsey, koja je još uvijek živa i trenutačno ima 83 godine, u intervjuu za BBC. Od tada do danas povećanje grudi ostalo je jedan od češćih estetskih zahvata. No, današnje se pacijentice i pacijenti sve češće odlučuju za neinvazivne metode. One podrazumijevaju zahvate bez noža, koji su dostupniji širokom broju ljudi.

Tretmani kože lica aplikacijom filera i botoxom, lifting lica te blefaroplastika kapaka jednostavniji su zahvati moderne estetske kirurgije koji, čak i u nekoliko minuta, vraćaju sjaj i mladenački izgled. Ovi su tretmani, uz povećanje grudi i liposukciju, najtraženiji i kod pacijenata i kod pacijentica. Iako mnogi misle kako je estetska kirurgija, kao grana medicine, prisutna tek od 20. stoljeća, slobodno možemo reći kako nas estetska kirurgija uljepšava od prapovijesti pa sve do danas. Usprkos padovima te mnogim poteškoćama tijekom povijesti, estetska kirurgija, uz sve modernije metode i tehnike, ima svijetlu budućnost.