Čuveni Prokofjevljev balet Romeo i Julija u koreografiji slavnog Patricea Barta novi premijerni naslov zagrebačkog HNK-a!
U godini u kojoj obilježavamo 400. obljetnicu smrti Williama Shakespearea, Balet zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta priprema novu izvedbu baleta "Romeo i Julija" Sergeja Prokofjeva koji će biti premijerno predstavljen 19. ožujka 2016. Koreografiju potpisuje slavni francuski koreograf Patrice Bart, jedan od vodećih i najistaknutijih plesača i koreografa u svijetu s impozantnom međunarodnom karijerom, dugogodišnji baletni majstor i član uprave Baleta pariške Opere.
Balet Romeo i Julija lirska je priča o tragičnim veronskim ljubavnicima na glazbu Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, koja je od svojega nastanka 1938. godine neprekidno nadahnuće mnogih naraštaja koreografa i redatelja. To slavno baletno djelo nastalo je prema Shakespeareovoj drami Romeo i Julija, jednoj od najljepših, najtragičnijih i najčitanijih priča svjetske literature koja već četiri stoljeća služi kao nepresušno vrelo inspiracije autorima različitih umjetničkih područja.
Izvedbom baleta ravnat će ravnatelj Opere HNK-a, maestro Nikša Bareza, a u predstavi nastupaju: Iva Vitić Gameiro, Miruna Miciu, Natalia Horsnell, Catarina Meneses, Andrea Schifano, Guilherme Gameiro Alves, Takuya Sumitomo, George Stanciu, Azamat Nabiullin, George Baldovin, Tomislav Petranović, Duilio Ingrafia, Simon Yoshida, Svebor Svečak, Milka Hribar Bartolović, Saule Ashimova, Andrej Izmestjev, Kornel Palinko i drugi.
Mnogi su skladatelji napisali glazbu za balet ili operu o nesretnim ljubavnicima, koji na početku života tragično skončaju zbog netrpeljivosti što vlada između njihovih obitelji Capuleti i Montecchi. Prokofjevljev balet, prema sinopsisu Adriana Piotorovskog i Sergeja Radlova, majstorsko je djelo iznimna i bogata umjetničkog izričaja. Prokofjevljeva glazba omogućila je plesati Shakespearea i njegove likove, koji su time dobili novu dimenziju. Ovim je baletom otvorena posve nova stranica u povijesti baletne umjetnosti. Djelo je svjetsku praizvedbu doživjelo izvan Rusije, u Brnu 30. prosinca 1938. godine, a u revidiranoj glazbenoj verziji izvedenoj 1940. godine u Marijinskome teatru u tadašnjemu Lenjingradu, u koreografiji Leonida Lavrovskog. U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ovo je šesto uprizorenje najpoznatije baletne ljubavne priče tragičnoga završetka. Svaka od dosadašnjih verzija temeljila se na klasičnome baletnom izričaju, dramaturški slijedeći Shakespeareov predložak.
