KAKO NAS JE FEMINIZAM UPROPASTIO
Voljela bih odmah na početku ove kolumne uputiti srdačan pozdrav svim feministicama i onima koje se tako osjećaju, daljni tekst biti će i više nego uvredljiv za tako delikatne umove pune modernih svjetonazora pa bi bilo možda lakše i jednostavnije da u startu prijeđu na neku kolumnu koja je politički korektnija. Ova sigurno nije.
1. OBRAZOVANJE
Želim se ovom prilikom srdačno zahvaliti svim tim ženama (feministicama) što su mi pružile mogućnost obrazovanja, studiranja, beskonačnog učenja financijskih tablica, statističkih podataka, ekonomskih grafikona… Veliko im hvala i što sam uz to razvila ovisnost o kavi, guarani i energentskim pićima (koje ovim putem neću imenovati, situacija će se možda promijeniti ako mi pristanu sponzorirati kolumnu, unaprijed zahvalna). Također, dopustite da izrazim svoju zahvalnost ne samo činjenici da su mi pružile mogućnost obrazovanja, nego je to već prešlo u društvenu obavezu i očekivanja od jedne mlade žene.
Puno hvala, inače, čisto zbog toga što ste se borile za mogućnost da izrazim svoje mišljenje i moje pravo glasa – htijela bih vam reći da sam ja htijela nekako ostati glupa. Glupi ljudi su kažu, sretni ljudi, a ja, usred pisanja diplomskog na tisućupetstotoj godini u paklu koji drugi ljudi nazivaju fakultet – nisam nimalo sretna.
2. KARIJERA
Nakon obrazovanja, logičkim slijedom stiže karijera. I za to ste se borile. Odlično. Naprosto perfektno. Mogla sam do sad biti udana žena, s troje djece i psom i najveća obaveza u životu bi mi bila kuhanje, čišćenje kuće ili biranje novog porculanskog posuđa, ali ne... Neka ja još imam i karijeru. Tako da sad i čistim i kuham i perem i peglam i biram nekakve šalice po Kikama i radim i pišem ovu kolumnu i malo studiram tu i tamo, ali nemam niti muža, niti djecu, niti psa. Hvala. Odličan potez. Točno tako sam zamišljala svoj život.
3. RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Obrazovanje i karijeru još nekako mogu pregrmiti, ali žene – šta vam je bilo da se za ovo idete boriti? Što nije bilo u redu s tim da vam netko pridrži vrata? Da vam se izmakne stolica kad idete sjesti? DA VAS SE PRENESE PREKO LOKVE VODE DA SIROTE NE UPRLJATE SVOJE CIPELICE ? Pa ja ne mogu vjerovati da smo mi tako nešto bacile u vjetar i još se naljutile! Kao – “ NE! Nemoj me omalovažavati, ja to mogu sama! JA SAM JEDNAKA! “ Tko je to točno izglasao, da se vratim u prošlost i objasnim toj ženskoj jedinki što to donosi nama ženama u budućnosti. Ne samo da imamo troduplo više više posla nego tipovi, nego se još očekuje da ne zvocamo jer ipak – mi smo jednaki. I pritom, nitko ti ni ne pridrži vrata jer izgledaš kao čudovište nakon neprospavane noći zbog pisanja diplomskog, crvenih očiju od otrovnih para od čiščenja prozora pritom smrdeći na kelj koji si jučer kuhala i u ruci držiš glupu šalicu iz Kike jer si pukla sa živcima.
Zbog svega navedenog, (a to je nažalost, samo manji dio...), samoobjašnjivo je zašto sam/smo još uvijek sama/e.
