Sean Scully je poznat po monumentalnim djelima, a upravo zbog impozantnih dimenzija njegovih slika i skulptura, zgrada MSU-a jedna je od rijetkih europskih kuća umjetnosti koja će ih u potpunosti prezentirati u svoj njihovoj raskoši. Autor izložbe Putnik je Dávid Fehér, direktor Srednjoeuropskog istraživačkog instituta za povijest umjetnosti i kustos za suvremenu umjetnost 20. stoljeća u Muzeju likovnih umjetnosti u Budimpešti, a kustosice zagrebačke izložbe su Jasna Jakšić, Ivana Kancir i Ana Škegro. Retrospektivna izložba sadržava šezdeset i četiri Scullyjeva antologijska djela: platna, radove na papiru, fotografije i skulpturu te predstavlja iznimno vrijedan presjek slikarovog stvaralaštva posljednjih 50 godina. Trajat će do 12. ožujka 2023, a za to će vrijeme biti organiziran raznolik edukativni program namijenjen djeci, mladima, odraslima te osobama s oštećenjima vida i sluha, kao i različita, tematski orijentirana vodstva izložbom. Popratni program započet će Scullyjevim predavanjem 16. studenog u 18.30 h u dvorani Gorgona MSU-a, sat vremena prije službenog otvorenja.
Retrospektivna izložba nazvana je po Scullyjevoj enigmatskoj seriji slika “Putnik” koje u sebi sadržavaju drugu sliku, riječima umjetnika – umetak, unutrašnjost ili “Putnika” – umetnutu sliku koja se može interpretirati istovremeno kao tijelo, figura, otvor i prozor. Serija “Putnik” neraskidivo je povezana sa slikarovim osobnim iskustvom i sjećanjem, uz nagovještaj veze s ulogom putovanja i emigracije u njegovom životu: rođen u Irskoj, odrastao je u Engleskoj, a svjetsku je slavu postigao u Sjedinjenim Državama. Scully je u pedeset godina svog djelovanja stvorio impresivan opus apstrakcije koju je sustavno rastvarao radeći relacijske slike, u svojoj pojavnosti izuzetno emotivne i individualne. Prva značajna prekretnica u Scullyjevom slikarstvu dogodila se oko 1968-69, kad je iz svojih slika eliminirao figuru, dok je druga bila napuštanje “čiste” apstrakcije 1981. potaknuto željom za sadržajem i reprezentacijom što je koincidiralo i s njegovim probojem na svjetsku slikarsku scenu koji se dogodio nakon izlaganja slike Stražnji i prednji / Backs and Fronts u njujorškom PS1 Muzeja moderne umjetnosti 1982. godine. Transformacija u Scullyjevoj umjetnosti veže se i uz osobnu tragediju 1983. godine kada je njegov devetnaestogodišnji sin Paul poginuo u prometnoj nesreći.
Od tog trenutka njegova su djela postajala sve tamnija i “agresivnija”, često i “bezbojna”, prožeta egzistencijalnom tjeskobom, poput slike pod nazivom Prazno srce / Empty Heart. Dramatični zaokret povratka Seana Scullyja figurativnom prikazu povezan je s rođenjem njegovog drugog sina Oisina, čije je prisustvo unijelo značajne promjene kako u Scullyjev život, tako i u njegovu umjetnost. Umjetnik je 2015. započeo ciklus slika pod nazivom Eleuthera, jednostavnih scena koje pokazuju Oisina kako se igra I gradi dvorce u pijesku, uz gestu kopanja zaštitnog jarka, što u Scullyjevim djelima postaje metafora za život.
U reprezentativnoj selekciji radova koje predstavlja izložba Putnik zastupljena je i grupa Scullyjevih slika inspirirana prirodnim i arhitektonskim krajolikom: Zidovi svjetla / Walls of Light i Zemljolinije / Landlines, dvije najznačajnije serije umjetnikovog stvaralaštva u protekla dva desetljeća, te monumentalni triptih Nenaopako / Uninsideout koji se odnosi na jedno od ključnih pitanja u Scullyjevoj umjetnosti – na isprepletenost unutarnjeg i vanjskog, te složene odnose koje je kao i ranije slikarove triptihe moguće interpretirati kao apstraktni prikaz ljudskih odnosa. Monumentalne skulpture posljednjih godina, poput one izložene u San Giorgio Maggiore u Veneciji 2019. godine, označavaju novi smjer u Scullyjevoj karijeri, a jedna od njih bit će izložena u zagrebačkom MSU-u.
Narativnost, osjetilnost i događajnost slikarske boje i oblika kontinuirano je područje istraživanja Seana Scullyja. Ne odustajući od 60-ih do danas od slikovnog, njima ostvaruje jedan od najimpresivnijih umjetničkih opusa u tom mediju. Time potvrđuje riječi čuvenog kritičara i teoretičara umjetnosti Arthura C. Dantoa kako Scullyevo ime pripada na najkraću kratku listu najvećih slikara našeg vremena.
