Facebook je nedavno pokrenuo gigantski centar podataka u mjestu Lulea u Švedskoj, što im je prvi takav objekt van SAD-a. Projekt je pružio priliku društvenoj mreži da dokaže svoju ekološku osviještenost, budući da čitav centar radi na obnovljivoj energiji. Jeste li se ikada zapitali koliko energije potroše vaša pretraživanja na Googleu, pisanje statusa na Facebooku i sve ostale stvari koje radite na internetu. Centri podataka, farme servera koje obrađuju internet promet, pokazali su se kao pravi proždirači električne energije. Prije nekoliko godina oni su činili dva posto svjetske potražnje energije, navodi istraživanje Greenpeacea, a danas je taj postotak mnogo veći. To je prilično zabrinulo ljude koji se bave zaštitom okoliša, budući da su sagorijevanja fosilnih goriva za stvaranje električne energije glavni izvor emisija ugljendioksida, plina koji je najviše povezan s globalnim zagrijavanjem.
Facebook je svojim novim centrom pokušao riješiti ovaj problem. Čitav centar radi na pogon obnovljive energije, a koristi i prednosti svoje subarktičke lokacije, budući da takva klima omogućava prirodno hlađenje za desetke tisuća servera (kompanija ne želi reći koliko točno), što štedi ogromne količine energije. Ukoliko postavite novi status, sliku ili imate bilo kakvu aktivnost na Facebooku u Europi, to će biti proslijeđeno u centar u Lulei. Centar je zapravo struktura nalik na veliko skladište, obojana u sivu boju, a proteže se na površini od preko 30 tisuća kvadratnih metara.
Na Facebook se svakodnevno postavi 350 milijuna fotografija pa uz toliku količinu podataka, nije ni čudno da su kompaniji trebali dodatni serveri. Izabrali su ovaj dio Švedske jer ima dva zasebna i veoma sigurna sistema distribucije električne energije. Posljednji veći nestanak struje dogodio se prije više od 30 godina, a hidro potencijal u ovom dijelu se čini beskonačnim. Dodatni razlog je adekvatna klima koja pruža prirodno hlađenje serverima, što im štedi više od 70 posto energije. Greenpeace navodi da su Apple, Facebook i Google, kao vodeći tehnološki brandovi, napravili značajan progres u očuvanju energije. Primjera radi, Google je postao jedan od vodećih investitora u vjetroelektrane.
