Današnji odabir naše urednice je olimpijski duh koji se jednostavno ne može opisati riječima. Suze na licima mladih gimnastičarki koje ne uspiju u zacrtanom, današnja ljutnja ruskog gimnastičara zbog trećeg mjesta, ali i veselje Brazilca zbog prvog nešto je prekrasno, to je jednostavno čar sporta. Iako su ponekad i Olimpijske igre bile poprište pravih političkih ratova, ovdje konačno politika i političari nisu na prvom mjestu, ovdje se radi o slavljenju sporta.
Kada gledate Olimpijadu ne možete ne osjetiti želju sportaša za pobjedom, bilo da se radi o maratonkama koje trče nešto više od 42 kilometra ili sinhro plivačicama. I koliko god nam se čini da je Dijamantna liga za atletičare, NBA za košarkaše, Grand Slam za tenisače ili pak svjetsko zlato za rukometaše, odbojkaše ili pak plivače nešto veliko, Olimpijske igre su nešto posebno i nešto nemjerljivo. I zato su svi koji sudjeluju na ovom natjecanju dio nečeg velikog, ogromnog, najvećeg jer ipak svaki 700 000 čovjek na zemlji se kvalificira za odlazak na ovo natjecanje i upravo zato su veliki. Uspjeli ili ne, zaslužuju da plačemo sa njima, bilo zbog sreće, bilo zbog tuge. Za kraj želimo zahvaliti svim našim našim hrvatskim sportašima koji su još jednom pokazali da olimpijski duh živi i u Hrvatskoj.
Posebne čestitke Giovanniju Cernogorazu za osvojeno zlatu u trapu, pokušati ćemo i mi gađati te golube, svidio nam se taj sport!
Pogledajte u videu istinski olimpijski duh i jedan od najinspirativnijih olimpijskih trenutaka i shvatiti ćete što znače Olimpijske igre.
