Pandemija koronavirusa utječe na navike potrošača diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. To potvrđuju i rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve i prema kojima je broj putovanja u proteklih 12 mjeseci značajno pao u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije, a pada i broj ispitanika koji planiraju putovati ove zime.
Putovanja su i pri samom vrhu onoga što ispitanicima najviše nedostaje u „novom normalnom“. Drže drugo mjesto ove ljestvice s 41% glasova ispitanika, dok 57% njih ističe da im najviše nedostaje druženje. Slijede glazbeni festivali i koncerti (40%), obiteljska okupljanja (30%), kazališta, kino i izložbe (25%), sportska događanja (23%), izlasci i noćni život (18%) i rekreacija (10%). Obiteljska okupljanja više nedostaju starijim ispitanicima, sportski događaji muškarcima, a izlasci i koncerti ženama.
Ispitanici su ponajprije zabrinuti za utjecaj pandemije na financijsko stanje, dinamiku u obiteljskim odnosima i sreću te društvene veze i odnose. Nakon toga slijedi zdravlje, s tim da su stariji ispitanici zabrinutiji kako će se pandemija odraziti na njihovo fizičko zdravlje, dok mlađi više brinu o mentalnom zdravlju.
Istovremeno, najviše ispitanika je u strahu da će zbog pandemije izgubiti posao (46%). Slijedi pad kvalitete zdravstvene skrbi (45%) i rast cijena (33%), ali i mogućnost da će ispitanici zaraziti članove obitelji (32%), dok se tek 12% njih brine hoće li biti zaraženi. Restrikcije vezane uz putovanja brinu 31% ispitanika, pad kvalitete obrazovanja 30%, a pad životnog standarda 14% njih.
Polovica ispitanika sasvim sigurno ne planira putovati ove zime izvan Hrvatske, ponajprije zbog financijske situacije
Postotak ispitanika koji ove zime planiraju putovati u inozemstvo pao je za više od pola u usporedbi s prošlom godinom. Tako je tek 21% onih koji se još uvijek nadaju mogućnosti putovanja, dok gotovo polovica ispitanika (48%) ne planira ove zime otputovati u inozemstvo, uz 31% neodlučnih. U isto vrijeme prošle godine postoci su izgledali znatno drugačije – gotovo polovica ispitanika (48%) je planirala putovati u inozemstvo, uz 27% onih koji to nisu planirali.
Osnovni razlozi za ovaj smanjeni interes za inozemna putovanja su financijska situacija ispitanika (42%) te strah da bi putovanje moglo biti otkazano zbog epidemiološke situacije (33%). Strah od nepoštivanja epidemioloških mjera na destinaciji u planiranju putovanja priječi 16% ispitanika, ponajprije mlađih, dok je samo 9% onih koji smatraju da epidemiološke mjere čine putovanje manje ugodnim.
Od ispitanika koji planiraju putovati, najviše je onih koji planiraju adventske izlete u neku od europskih metropola (11%, za razliku od 25% 2019.). Nakon toga slijede skijanje i doček Nove godine s po 5%. Najveći dio adventskih, skijaških i novogodišnjih putovanja unutar Europe trajat će do tjedan dana što znači da će tek rijetki putovati dulje. Uglavnom se planiraju putovanja do četiri dana, jedino su planirani nešto duži odlasci na skijanje.
Najviše je ispitanika iz Istre, Primorja i Gorskog kotara koji planiraju putovanje u inozemstvo ove zime – njih 31%. Slijede Dalmatinci i Zagrepčani (22%).
Kad je riječ o putovanjima unutar Hrvatske, planira ih 46% ispitanika. Prednjače Dalmatinci (55% ispitanika planira takvo putovanje), Istrijani (51%) i Zagrepčani (46%). Na začelju popisa su Slavonci (37%). Putovati neće 25% ispitanika, dok su ostali neodlučni.
Oni koji putuju će smještaj rezervirati online i platiti karticama
Za one koji se spremaju na putovanje ove zime, najčešće planirani način rezervacije smještaja je preko internetskih stranica za booking ili stranica putničkih agencija (62%), zatim izravno na internetskoj stranici odredišta odnosno pružatelja smještaja (28%), osobno u putničkoj agenciji (8%) te telefonskim pozivom ili slanjem elektroničke pošte putničkoj agenciji (9%). S druge strane, u osjetno manjoj mjeri (6%) ispitanici planiraju pronaći smještaj na licu mjesta.
Nadalje, oni koji planiraju putovanje namjeravaju za plaćanje smještaja prvenstveno koristiti debitne kartice (40%, u usporedbi s 36% prošle godine). Štoviše, riječ je o uvjerljivo najpopularnijem načinu plaćanja među mladima od 18 do 29 godina. U manjoj mjeri ispitanici misle za plaćanje smještaja koristiti gotovinu (22%, u usporedbi s 26% prošle godine) i kreditne kartice (18%, u usporedbi s 15% prošle godine). Gotovinom plaćaju ponajprije stariji ispitanici.
Većina ispitanika nije nigdje putovala u zadnjih 12 mjeseci
U zadnjih 12 mjeseci broj putovanja je značajno pao u usporedbi s rezultatima iz 2019. – turističkih putovanja je 19% manje, a poslovnih čak 38% manje. Ispitanici su u prosjeku turistički putovali tri (3,4) puta, u usporedbi 4,2 puta u 2019., a od toga dva (2,4) puta unutar Hrvatske, jednom (0,6) unutar eurozone te još rjeđe (0,4) izvan eurozone. S druge strane u proteklih je godinu dana prosječan ispitanik bio na jedno do dva (1,6) poslovna putovanja (u usporedbi s 2,6 u 2019.), a od toga najviše unutar Hrvatske (1,1). Zagrepčani su radi razonode unutar Hrvatske putovali najviše – u prosjeku tri puta u zadnjih 12 mjeseci, dok su najmanje putovali ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (1,8 puta). Čak 59% ispitanika nije putovalo u zadnjih 12 mjeseci izvan Hrvatske (u usporedbi s 40% 2019.).
U ukupnom broju putovanja, turističkih putovanja je više nego što su to pokazivali rezultati 2019. (68%, u usporedbi sa 62% 2019.), i to zbog značajnog pada poslovnih putovanja (s 38% ispitanika koji su išli na poslovna putovanja u 2019. na 32% ove godine).
Što se tiče inozemnih putovanja, ispitanici su u zadnjih dvanaest mjeseci najviše posjećivali bliže destinacije kao što su Ljubljana (28%), Sarajevo (17%), Beč (16%), Budimpešta (14%), Beograd (12%) i München (11%). Zanimljivo je da je Ljubljana najpopularnija destinacija među ispitanicima najstarije dobne skupine (50-55).
Više trošimo na putovanja nego prošlih godina
Prema odgovorima ispitanika, prosječni troškovi njihovog zadnjeg turističkog putovanja u inozemstvu iznosili su 6.113 kn što je značajno više od prosjeka 2019. (5.153 kn) ili 2018. (5.929 kn). Rezultati pokazuju da na putovanja ipak nešto više troše stariji ispitanici, visokoobrazovani te oni s višim prihodima. Uz to, više troše i oni iz Like (7.329 kn), Dalmacije i Zagreba, a najmanje ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (3.570 kn).
Gotovina se sve manje koristi za plaćanje troškova na putovanjima
Za razliku od rezultata iz 2019., debitne i kreditne kartice su se premetnule u popularniji način plaćanja pri šopingu na putovanjima (52% ispitanika, u usporedbi s 39% onih koji su koristili gotovinu) i plaćanju smještaja (36% u usporedbi s 27% ispitanika koji plaćaju gotovinom). Ispitanici češće koriste gotovinu kad je riječ o plaćanju u restoranima, plaćanju ulaznica, prijevoza i noćnom životu. Avionske karte se tradicionalno najčešće plaćaju karticama.
Rezultati pokazuju da korisnici kartica karticama plaćaju 45% troškova na putovanju van zemlje. Kartice u inozemstvu u nešto većoj mjeri koriste muškarci, oni s višim društveno-ekonomskim statusom te korisnici kreditnih kartica.
Pri odabiru destinacije su nam najvažniji budžet i preporuke bližnjih
Bez obzira radi li se o turističkom ili poslovnom putovanju, glavni izvor informacija o odredištu je internet (93%). Nakon njega slijede prijatelji i članovi obitelji (41%) te putničke agencije (11%). Zanimljivo je da internet u ovu svrhu u još većoj mjeri (97%) koriste pripadnici dobne skupine 50-55, dok se oni mlađi više oslanjaju na savjete prijatelja i obitelji.
Najviše povjerenja ispitanici imaju u specijalizirane internetske stranice za putovanja (31%), ali i nasumične članke na hrvatskim stranicama pronađene pretraživanjem interneta (29%). Savjetima vezanim uz putovanja na blogovima i društvenim mrežama domaćih influencera se vjeruje više (6%) nego savjetima onih inozemnih (2%).
Najvažniji faktor za odabir destinacije za 78% ispitanika koji planiraju putovati je budžet, dok su za 48% njih to preporuke obitelji i prijatelja. Slijede turistička ponuda (38%), udaljenost do destinacije (36%) te online recenzije (34%). Kad su upitani što sve uzimaju u obzir pri odabiru destinacije najviše ispitanika je istaknulo omjer cijene i kvalitete.
