Za zbirku zanimljivih priča Tirkizni orao, kao i za sva prozna djela Michala Ajvaza, karakteristično je preplitanje realnih gradskih kulisa s natprirodnim pojavama, prisutni su motivi Meyrinkovih mističnih romana o Pragu i Borgesovog magijskog realizma. Zanimljivost njegovih tekstova nalazi se u asocijativnom spajanju potpuno različitih pojava, u naglašavanju detalja ne bi li pokazao kako oblici stvari koji nas okružuju i nisu tako jasno određeni kao što mislimo. Ajvaz nam višestruko posreduje stvarnost, različite razine pripovijedanja umeće jedne u druge, često ih lomi i suprotstavlja. Jednostavno rečeno, zbirka priča koja mješa stvarnost i fantastiku, a koja je idealno ljetno štivo.
Michal Ajvaz dobitnik je brojnih književnih nagrada od kojih i nagrade Zaklade Češki književni fond za Tirkiznog orla. Njegova su djela prevedena na engleski, francuski, ruski, poljski i švedski jezik. Njegova prva prozna knjiga bila je zbirka pripovijedaka Povratak starog varana kojom seodmah svrstao među najznačajnije češke autore nakon Baršunaste revolucije, dok je njegov prvi roman Drugi grad. Kako bi vam bolje dočarali o kakvom se djelu radi, mislimo da je najbolje da vam citiramo samo neke od književnih kritičara oduševljenih Ajvazovim pisanjem.
Nije moguće jednoznačno odrediti autora za kojeg je svijet labirint koji usprkos njegovoj bezizlaznosti prihvaća kao normalno mjesto za život, autora kojem je bliži živorodni kaos od površnog reda koji se pretvara u oklop žive stvarnosti, autora u čijoj mašti ekspresni vlak normalno juri kroz spavaću sobu, u telefonskoj govornici na Havelskom trgu u Pragu slušalicu drži morski konjic, a bilo gdje u stanu ili gradu možete neposredno ući u drugi svijet, bizaran i fantastičan, ali opisan detaljima koji ne odstupaju od našeg svakodnevnog iskustva.
Jiří Urbanec
Isprepletene priče umetnute jedne u druge, pripovijedanja sadržana u drugim pripovijedanjima u količini puno većoj od uobičajenog prosjeka u okviru postmoderne književnosti, simboli i oblici koji izranjaju iz maglovite praznine, uzvišeni iskazi izgovoreni nezainteresiranim tonom i apsurdne slike umetnute u češku stvarnost. Sve nabrojeno nezamjenjivi su atributi beletrističkih djela Michala Ajvaza.
Jiří Lojín
Ajvaz je racionalist koji se suprostavlja površnoj racionalnosti i logici, on propituje tradicionalno poimanje realnosti, reda i kaosa. Kao sredstvo spoznaje koristi maštu. Zanima ga kako se utjelovljuju slike i znakovi, kako stvari mogu govoriti o čovjeku i kako je moguće kroz pukotine u stvarnosti opaziti najbajkovitije priče, „drugi svijet“. Kaotična fantazija, tvrdi autor, obnavlja naš odnos prema stvarnom poretku svijeta.
Jan Nejedlý, Lidové noviny
Čitatelj koji podlegne utjecaju fabulacijske kreativnosti koja vlada autorom dok piše svoja djela, sigurno će s užitkom utonuti u slojevite i kontinuirane fikcijske svjetove i priče, u svjetove živopisnih opisa i napetih pripovijedanja. Preostaje pitanje s kakvim plijenom će se vratiti iz tih provalija svjetova i priča – hoće li njegova spoznaja o sebi samom biti bogatija ili će ga inteligentna igra fikcije samo zabaviti.
Aleš Haman
