"Premijer Zoran Milanović nedavno se pohvalio da čita Kapital u dvadeset prvom stoljeću. Tu knjigu francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, kojega su mnogi vrlo ozbiljni autori prozvali suvremenim Marxom, na godišnji odmor je, prema informacijama iz prve ruke, sa sobom ponio i ministar financija Boris Lalovac. Budući da su Pikettyja očito pročitali ili ga čitaju ljudi koji u Hrvatskoj donose ključne odluke, otvorilo se pitanje što bi to iz zarazne utjecajnosti Pikettyjevih zaključaka i preporuka moglo postati hrvatskom političkom praksom. Da li da se plašimo ili radujemo? Ako je Piketty inficirao Hollandea idejom da snažno oporezuje najbogatije, hoće li isto učiniti Lalovcu i Milanoviću?" (Gojko Drljača, Večernji list, 6. kolovoza 2014.)
Riječ je o nesumnjivo najvažnijoj knjizi ekonomske problematike koja je izašla od početka ovog stoljeća, mišljenje je najvećeg broja vodećih svjetskih ekonomista. Riječ je o dubinskoj znanstvenoj studiji koja se bavi analizom odnosa između kapitala i rada, odnosno govori o tome kako veći profit od kapitala u usporedbi s profitom od rada stvara sve veću društvenu nejednakost, jer se bogati još više bogate, a siromašni siromaše. Zbog takvog odnosa nova stvorena vrijednost pretapa se u osobno bogatstvo, a ne ide u investicije za novu proizvodnju.
Ova knjiga je značajna kritika dominantnog položaja tzv. naslijeđenog kapitala u suvremenim kapitalističkim društvima, zbog čega se rascjep između malobrojnih bogataša i gomile ostalog stanovništva u cijelom svijetu produbljuje i to tako snažno da se obnavlja nekadašnje klasno pa čak i kastinsko društvo. Autor te fenomene promatra u povijesnom kontekstu te pokazuje kako se kretao odnos kapitala i rada u prošlim stoljećima. Koristio se pri tome ne samo ondašnjim ekonomskim pokazateljima i statistikama nego i drugom literaturom pa čak i beletristikom te na živahan način pokazuje kako su funkcionirala svojedobno francusko, američko i britansko društvo citirajući dijelove romana Jane Austen, Honorea de Balzaca i Henryja Jamesa.
Knjiga je posebno zanimljiva u svojoj analizi najnovijih trendova. Autor tvrdi kako je taj rascjep između bogatih i siromašnih bio bitno smanjen tijekom 20. stoljeća, jer su dva svjetska rata osiromašila najbogatije te naveli političare da uvode brojne mjere socijalne politike u što su bile uključene u mjere redistribucije bogatstva. To je trajalo do osamdesetih godina kada je opet počelo bogaćenje bogatih prvenstveno zahvaljujući ekonomskim politikama američkog predsjednika Ronalda Reagana i britanske premijerke Margaret Thatcher, a nastavlja se i u 21. stoljeću sve do danas.
Thomas Piketty rođen je 1971. u Parizu, s 18 godina upisao se na studij matematike i ekonomije, a već s 22 je doktorirao. Od 2006. najmarkantniji je znanstvenik Pariške ekonomske škole. Po političkom je uvjerenju sljedbenik francuske socijalističke misli. Njegova dvanaesta knjiga Kapital u dvadeset prvom stoljeću bila je na prvom mjestu rang-liste najprodavanijih knjiga u SAD-u i Francuskoj, a izazvala je golem interes i brojna reagiranja diljem svijeta pa evo nekih:
"Sa sigurnošću možemo reći da je Kapital u dvadeset prvom stoljeću, magnum opus francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja, najvažnija ekonomska knjiga godine, a možda i desetljeća. Piketty, nedvojbeno vodeći svjetski stručnjak za prihode i imovinsku nejednakost, ne samo što pokazuje kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama ekonomske elite nego ujedno i dokazuje da se krećemo prema "vlasničkom kapitalizmu", u kojem ekonomijom dominira naslijeđeno bogatstvo pa je stoga važnije gdje je netko rođen nego koliko je marljiv i nadaren."
Paul Krugman, New York Times, 23. ožujka 2014.
"Izvanredan prikaz povijesti potkrijepljen začuđujućim podacima i zaključcima. Pikettyjeva ekonomska analiza i dokazi zaustavljaju dah."
Robert B. Reich, The Guardian, 6. travnja 2014.
"Udarac od 700 stranica u razmaženi trbuh plutokracije. U posljednjih pola stoljeća ni jedna knjiga iz povijesti ekonomije nije tako snažno razbila svoje akademske okvire i izazvala toliki vatromet."
Giles Whittell, The Times, 7. svibnja 2014.
"Piketty se pita kako će izgledati svijet za 50 ili 100 godina, hoće li ga “posjedovati brokeri, top-menadžeri, superbogati ili možda zemlje koje imaju naftu i plin, ili možda Bank of China, ili možda sigurne porezne luke, kamo će se ti akteri povući?” Odgovara: “Bilo bi apsurdno da se to ne pitamo nego da se tješimo kako će se sve u jednom trenutku izbalansirati, a nejednakosti smanjiti.” Predlaže da se približe svjetovi onih koji ne moraju raditi, a dobro žive i onih koji moraju raditi, a loše žive. Piketty kaže da nije ništa novo što postoje porezi, recimo, na posjedovanje zemlje u stara doba, tako da je logično da se oni prošire i na druge oblike kapitala, a pogotovo na financijsku industriju. Ali, kako bi to funkcioniralo, drakonsko oporezivanje bogatih moralo bi se provesti posvuda. Glavni je cilj takvoga oporezivanja naprosto stati na kraj nejednakosti, a sve je drugo sporedno.
Ines Sabalić, Jutarnji list, 18. svibnja 2014.
Gostovanje Thomasa Pikettyja na Filozofskom teatru zagrebačkog HNK-a
Ovaj najutjecajniji ekonomist današnjice gostuje sutra, u četvrtak 9. travnja u 19:30 na sceni HNK u Zagrebu u sklopu programa Filozofski teatar i tom će prilikom održati kratko predavanje o temama iz knjige Kapital u dvadeset prvom stoljeću, a potom odgovarati na pitanja Srećka Horvata. Sve ulaznice za Filozofski teatar nažalost su unaprijed već rasprodane.
Thomas Piketty će od 19 sati dvadesetak minuta potpisivati primjerke knjige u atriju HNK-a (ulaz je moguć i bez ulaznice za Filozofski teatar). Kapital će se ondje tijekom večeri moći kupiti po promotivnoj cijeni, s 20% popusta (za 239 kuna). Prijenos Filozofskog tetra možete pratiti na Trećem programu HTV-a od 19,30.
