Kutjevački podrum jedan je od najstarijih podruma u Jugoistočnoj Europi, sagrađen davne 1232. godine. Kroz stoljeća predanog rada u Kutjevačkom Podrumu su se razvili strast i znanje koji su omogućili proizvodnju poznatih vina od kojih je sorta Graševina danas simbol hrvatske vinske kulture.
Ovaj prirodan pjenušac nastao je metodom champenoise od već spomenute sorte Graševine Kutjevo. Brižljivo pripreman, raskošnog je okusa i mirisa. Pun je u ustima, finih sitnih svježih perlica, koje duže izviru i usklađuju neprovreli slador, brut kategorije. Mirisi koje otpušta podsjećaju na dozrelu jabuku i citrusne note, diskretne i atraktivne cvjetne komponente, sa notama bagrema. Uz cijelu liniju Maximo vezuju se vina za iznimno uživanje, tako da se pjenušac Maximo Brut može poslužiti i kao afrodizijak.
To nam također potvrđuje i stara legenda iz Kutjevačkog Podruma koja priča o burnoj ljubavi vojskovođe baruna Franje Trenka i Marije Terezije, carice iz Beča, koje je jedan vinski afrodizijak raspametio u starom Kutjevačkom Podrumu. Kako kaže legenda iz 18. stoljeća kameni stol koji se nalazi u Podrumu bilježi brojne ljubavne okršaje gore spomenutih aktera. Kako niti recke koje nose brand Maximo nisu slučajne može se potvrditi time što su barun Franjo Trenk i carica iz Beča na zidu bilježili recke svojih ljubavnih okršaja tog fatalnog susreta. Nakon toga legenda kaže da stol prenosi ljubavnu energiju i na brojne posjetitelje koji dotaknu stol i zamisle ljubavnu želju, koja se ubrzo nakon toga ostvaruje.
Dok se posjetitelji sami ne uvjere u istinitost naše legende dotada mogu uživati u Maximo Brutu kao raskošnom aperitivu, uz plodove mora, sir brie, a zbog svoje snage i uz lakše slastice. Uz jelo ili potpuno sam Maximo Brut pruža osvježenje i veliko uživanje.
Tajna njegove posebnosti koju ćemo vam otkriti se skriva u posebnoj tehnici proizvodnje te vremenu odležavanja koji je također bitan faktor. Druga fermentacija u boci traje 9 mjeseci na temperaturi 13-15 stupnjeva Celziusa, koja se polagano odvija tako da mjehurići prožmu sve pore tekućine. Boce su položene nagnuto na čep, te se šampanjski kvasci talože u grlo boce koje se svaki dan okreću (remuaž), kako bi se kvasci svugdje rasporedili i stvorili perlice u cijeloj boci. Vrh boce se naknadno zamrzava te nakon nekog vremena otvara i dodaje ekspedicioni liker iz ledene berbe Graševine, jako bogatog okusa i mirisa (degoržacija). Čepi se trajnim čepom i nakon toga još 3 mjeseca odležava u bocama kako bi se u potpunosti harmonizirali svi okusi i mirisi.
Ni bolji poznavatelji prilika u domaćem svijetu pjenušaca ovakvu snagu mirisa i okusa nisu očekivali, ali Kutjevo ostaje Kutjevo, dosljedno prestižnoj kvaliteti već dugi niz godina što dokazuje srebrena medalja sa Effervescents du Monde iz Francuske gdje je Maximo Brut jedini pjenušac iz Hrvatske koji je osvojio tako vrijednu nagradu.