Naravno da biti radoholičar sa sobom nosi iznimno puno pozitivnih rezultata. No, prema nedavnom istraživanju, biti radoholičar sa sobom nosi i popriličan broj negativnih posljedica.
Istraživači sa Sveučilišta u Bergenu u Norveškoj ispitali su više od 16 000 profesionalaca pomoću Bergen Work Addiction Scalea, obrasca koji određuje koji su zaposlenici kvalificiran kao radoholičari. Istraživači su potom testirali obje skupine kako bi otkrili imaju li neke psihičke poremećaje te su tako otkrili da su upravo ti poremećaji mnogo češći među radoholičarima.
Na primjer, 34% radoholičara pati od anksioznosti, dok samo 12% "neradoholičara" ispunjava kriterije za anksiozni poremećaj. Ista je neravnoteža među radoholičarima i neradoholičarima pronađena u testovima za depresiju, ADHD-u i opsesivno-kompulzivnim poremećajem. "Pretjerivanje s poslom može stvoriti duboke psihološke ili emocionalne probleme", rekao je istraživač Schou Andreasse. "Da li to odražava preklapanje s genetskom slabosti, poremećajem koji dovodi do toga da postanete radoholičar ili obrnuto, i dalje je neizvjesno."
Pitanje je slično onome što je bilo prije, "kokoš ili jaje?" Zagonetka. Da li "radoholičarstvo" dovodi do psihičkih poremećaja ili neki psihijatrijski poremećaji stvaraju radoholičare? Prvo, važno je shvatiti što radoholičara čini radoholičarom. Neki od kriterija koji su korišteni od strane istraživača uključuju pitanja kao što su: koliko često razmišljate o tome da više vremena posvetite poslu, da li radite više kako biste smanjili osjećaj krivnje, tjeskobe i depresije; trošite li više vremena radeći nego što ste planirali; je li vam posao bitniji od slobodne aktivnosti i vježbanja te da li vaš rad negativno utječe na vaše zdravlje.
Ako se doista smatrate radoholičarom, ovo istraživanje može vam otvoriti oči kako biste napravili promjenu.
