Ako se ponekad osjećate kao da vam je mozak odlučio otići na pašu, najčešći je razlog tome ista dnevna rutina s istim pokretima, sličnim dijalozima i predvidljivim situacijama zbog kojih svoj intelekt bacamo u sjenu. No kako se kloniti te linearne tablice i podići svoju genijalnost na novu razinu? Pa, povodimo li se znanošću, vjerojatno bismo trebali psovati malo više, dozvoliti umu da luta češće, upuštati se u rizik i odlučiti kasnije ići leći i spavati. Bit ćete iznenađeni kada pročitate što znanost kaže da nas čini seksepilnijima. Zainteresirani?
Ljudi koji psuju su pametniji.
Psovanje inače nije akcija koja se inače počite - čak štoviše, obično uz nju vežemo nelagodu i čudnu procjenu karaktera. Ali ako ste skloni psovanju, imamo dobre vijesti za vas. Istraživanje objavljeno u časopisu Language Sciences dokazalo je da pametniji ljudi češće psuju jer barataju s većom količnom riječi, odnosno širim vokabularom od onih koji rijetko psuju. Istraživači su htjeli srušiti stereotip koji nalaže da ljudi koji često psuju su "lijeni, ne posjeduju adekvatan vokabular, nisu obrazovani, ne mogu se kontrolirati" i u tom su naumu uspijeli. Nadamo se da niste puno novaca skupili u kasici prasici posvećenoj "psovkama".
Brzo razmišljanje je znak genijalnosti.
Zahvaljujući brzini moderne tehnologije, stopa brzine po kojoj šaljemo mailove, radimo i proizvodimo sadržaj alarmantno se povećala. Brzo razmišljanje i ad hoc rješenja postali su neophodni alat za novo doba. Ispostavilo se da ljudi koji imaju sposobnost brzog razmišljanja zapravo i pametnije razmišljaju. 1884. godine, istraživač Sir Francis Galton sa sjedištem u Londonu, napravio je vezu između brzine i pameti. Iako je nakon tog istraživanja održano još mnogo testova koji su dokazali ili opovrgnli tezu, u Smithsonian Magazineu piše da postoji nepogrešiva korelacija između kratkog vremena reakcije i visokih rezultata na testovima inteligencije te da što brže vaš mozak obrađuje nove informacije to je va intelekt oštriji.
Ljudi koji se ne boje rizika su pamentiji.
Volite li stajati na rubu straha? Gurate li se često izvan vaše zone udobnosti i uživati u tome? Većina ljudi vjerojatno će vas nazvati ludima, ali znanost kaže da ste pametniji od svojih opreznijih rođaka. Prema Science Dailyju, istraživači sa Sveučilišta Turku u Finskoj otkrili su da su ljudi koji su se upustili u rizike iz znatiželje, želje da nauče na iskušenom i osjećaja da imaju moć vladanja nad svojim okolišem, puno pametniji jer im je mozak češće stimuliran te pojačan inteligencijom. Ali mi svi znamo da preuzimanje rizika može dovesti do tragičnih posljedica pa su istraživači brzo ukazati na to da nam je potreban "mozak" kako bi se upustili u (siguran) rizik. Njihovi rezultati su otkrili da su oni koji oklijevaju prije donošenja odluke uvijek u dilemi, dok osobe koje su spremne na pametan rizik uvijek odlučne i sposobne spriječiti problem prije nego se dogodi.
Ljudi koji idu kasno spavati su kreativni intelektualci.
Jeste li noćna ptica? Ne dozvolite da vas društvo (ili roditelji) spriječavaju da idete kasno leći pa da onda s razlogom ne volite jutra – znanost je progovorila i ide u vašu korist. Istraživanje je pokazalo da inteligentnija djeca u svojoj odrasloj dobi idu kasnije spavati i kasnije se bude neovisno o kojem je danu riječ. Osim inteligencije, to je odlika i pravih kreativaca.
Zbog googlanja možete se osjećati pametnijima.
U svijetu gdje sve vrvi novim informacijama, ponekad nam se teško snaći u moru silnih informacija koje nam se gomilaju u mozgu – srećom, tu je Google koji nam može pomoći rješiti se digitalne amnezije. Novo istraživanje objavljeno u Journal od Experimental Psychology, pokazalo je ljudi koji googlaju informacije kako bi došli do odgovora često precjenjuju vlastito unutarnje znanje u nepovezanim područjima. Samo vi googlajte.
Ako možete prepoznati kada vas netko mulja, smatrajte se genijalcima.
Možete li namirisati glupost na daljinu? Ako ovo zvuči kao vaš opis, osobe koju je teško nasamariti, svakako se možete smatrati pametnijima. Kada nas netko mulja ili priča laži i gluposti najčešće se s njima nećemo slagati. Problem je u onima za koje smo sigurni da su divni, a zapravo... U otkrivanju što više takvih leži poanta „pametnijeg“.
Igranje video igrica povećat će funkcionalnost mozga.
Ova nas činjenica najviše iznenađuje od svih pametnih studijama koje smo pročitali. Koliko ste puta čulii da vas video igre čine lijenima, antisocijalnima pa čak da vam i snižuju inteligenciju. Pa, nova studija opovrgnut će cinike i postaviti pozitivnu stigmu na igrice. Prema PsychCentralu, video igre mogu pomoći potaknuti kognitivne sposobnosti, jačanje socijalnog pamćenja, razmišljanja, navigacije, percepcije pa čak i razviti vještine rješavanja problema kod djece. „Video igrice mogu biti ključne za dobro obrazovanje i razvoj karijere te kako su prethodna istraživanja pokazala, stvoriti moć prostornih vještina za postignuća u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici", rekla je glavna autorica Isabela Granić. College Raptor ima više informacija o različitim vrstama igara koje mogu poboljšati razne funkcije mozga.
