Društvo nas rano označava,a mi etiketiramo sami sebe i druge.
Djetetu se kaže da je dobar ili loš slušatelj, učenici sebe smatraju dobrima ili lošima u školskim obvezama. To su sve etikete koje se još više usađuju u odrasloj dobi. Suradnika se može smatrati "lijenim ljudskim bićem", a vi sami etiketirate sebe kao da niste dobar kuhar ili da ste jutarnja osoba.
Sva ova uvjerenja temelje se na ideji koju da se ljudi ne mijenjaju.
Pitanje je mogu li se ljudi promijeniti?
Do nedavno znanstvenici su se držali sličnog mišljenja i o mozgu kada je prevladavalo uvjerenje da je mozak odrasle osobe potpuno oblikovan i nepromjenjiv, da je broj veza i neurona konačan te je svako poimanje promjene ili rasta mozga bilo odbačeno kao znanstvena fantastika. No, nova istraživanja pokazuju da to uopće nije slučaj. Zapravo, mozak je mnogo popravljiviji nego što se nekada mislilo.
Na isti način na koji je mozak promjenjiv i sposoban za prilagodbu, tako smo i mi. Vještine se mogu naučiti, sposobnosti se mogu razviti i karakter se može njegovati. Kad usvojimo mentalno rješenje rasta, otvaramo se mogućnostima i istražujemo svoj potencijal i potencijale drugih.
Prepoznavanje da niste postavljeni u jednom mjestu može vam pomoći u suočavanju sa stresom, razvijanju novih interesa i uspostavljanju novih veza. Čak vas može učiniti i boljim prijateljem i ljubavnim partnerom. Da bi se olakšalo prebacivanje s fiksnog, ja sam ono što jesam,trebali bismo razmišljati kako se možemo okrenuti rastu i napretku.
Neki psiholozi preporučuju da sami sebi govorite u pozitivnijem smislu. Na primjer, ako ne znate kuhati nemojte govoriti ja sam loš kuhar, već kažite još nisam dobar kuhar. Time si otvarate prostor za rast.
Otvorite svoj um želji da se promijenite i naučite sami sebe da možete. Svi se možemo promijeniti na bolje ako to zaista želimo. Poznata izjava vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, zapravo uopće nije točna. Ako se dovoljno potrudite možete promijeniti štogod želite. Ali, morate biti svjesni da možete mijenjati samo sebe ne i druge. Svatko će napraviti promjenu koju on želi napraviti za sebe nikako onu koju netko drugi želi napraviti za njega.