Sjetite se dobrih dana kada je Twitter bio mjesto za pronalazak vijesti i mišljenja o trenutnim događajima, kada je Facebook bio način dijeljenja osobnih fotografija i povezivanja s prijateljima i obitelji, a Instagram je bio lijepo odabrana vizualna platforma umjetnosti, stila i fotografije.
Iako je svaka društvena platforma zadržala elemente svojih skromnih početaka, posljednje desetljeće društvenih medija otkrilo je svoju neumoljivu tamnu stranu.
Twitter je postao platforma za govor mržnje, Facebookove politike privatnosti podataka u više su navrata dovele su u pitanje kako se dijele detalji s tvrtkama i političkim strankama, a Instagram je više puta proglašen najgorom aplikacijom za mentalno zdravlje mladih zbog nerealnog predstavljanja ljepote, gdje se uspjeh više ne temelji na propagiranju onoga što se influencerima zaista sviđa, već na onome za što su plaćeni.
Nedavno je provedeno nekoliko istraživanja o tome kako društveni mediji utječu na mlade, s rezultati su otkrili da će oni koji provode više od tri sata dnevno na društvenim medijima najvjerojatnije razviti anksioznost i depresiju.
U nastavku pročitajte kako su društveni mediji promijenili 2010-e i u kojem smjeru se nastavljaju kretati.
Koje su teme koje rezimiraju naše iskustvo s društvenim medijima u 2010-ima?
Mnogo smo stimuliraniji, ali to je smanjilo raspon naše pozornosti
Više se nitko ne sjeća osjećaja koji se zove dosada, onog osjećaj koji se događa samo kada vam je telefonu ponestalo baterije i u blizini nema punjača, a koji je češće poznat kao panika.
U posljednjih 20 godina, raspon ljudske pozornosti opao je na osam sekundi , što je manje od zlatne ribice.
Obavijesti, beskonačno skrolanje, automatsko igranje i atraktivan dizajn jarko obojenih aplikacija ozbiljno su utjecali na našu sposobnost fokusiranja.
Postoje dokazi da ako samo imate pametni telefon u blizini, to otežava fokusiranje, čak i kad a ga aktivno ne koristite.
Društveni mediji su dizajnirani uz pomoć uvjerljive psihologije nazvane "ekonomija pozornosti", gdje se aplikacije međusobno natječu za potrošačevo vrijeme.
Pasivno konzumiranje sadržaja na našim telefonima oduzima vrijeme koje bi moglo provesti u prirodi i komunicirajući s drugim ljudima.
Samoobjektiviziramo svoj izgled i život
Ne samo da sudimo o drugima na temelju njihovih slika na društvenim medijima, odlučujući hoćemo li slijediti, pratiti se i lajkati njihove slike, već na temelju drugih sudimo i sami sebe.
Vršimo čin gledanja sebe kao što bi nas drugi vidjeli te na temelj toga donosimo zaključke i prosuđujemo sebe onako kako mislimo da to drugi rade.
Objektiziramo sami sebe, a posljedica toga je manjak samopoštovanja na temelju fizičkog izgleda, na koji se, na kraju krajeva, sve svodi.
Sanjamo iste snove, želimo iste stvari
Društveni mediji predstavljaju uski prikaz uspješnog življenja u slavlju vizualnog stila života, Instagram odjeće i glamurozne karijere.
U uredskim poslovima nema posla te više nitko ne želi raditi uobičajene poslove i učiti. Svi sanjaju o brzom proboji na društvenim mrežama i luksuznom životu za koji smatraju da ga influenceri vode.
Činjenica je da ne možemo svi biti influenceri, ali uz sve inspirativne citate o nastojanju da budemo najbolji i slijedimo svoje snove, društveni mediji učinili su nas ambicioznijima, no to je stvorilo i ogroman pritisak da budemo izuzetni - posebno unutar digitalno potvrđene profesije.
Pozitivna nota: otkrili smo kolektivnu snagu
S pozitivne strane, društveni mediji su nas osnažili. Shvatili smo da postoji snaga u brojkama i sada imamo mogućnost povezivanja s drugima, prvo kako bismo se osjećali manje sami, a drugo kako bismo napravili promjenu.
Od internetske LGBTQ + zajednice, pokreta za pozitivnost tijela i #MeToo, društveni mediji stvorili su osjećaj jedinstva i omogućili kolektivnu snagu. To nam je omogućilo da se obraćamo jedni drugima, zagovaramo se za ono u što vjerujemo i olakšavamo osjećaj zajedništva.
Kamo idemo odavde?
Facebook i Instagram napokon se trude, s pokusima poput uklanjanja vidljivih lajkova, poboljšati sliku mladih o njima samima . Povećava se broj utjecajnih članova koji pišu članke i postove koji ruše zavjesu 'savršenih' života.
Jednom kada počnemo shvaćati da prodajni društveni mediji iz snova možda i nisu toliko sjajni, naposljetku ćemo se ponovo povezati s onim što zapravo želimo kao pojedinci koji razmišljaju u slobodi, za razliku od ovisnika koji konzumiraju sadržaj.
