Prema Hipokratu, starom grčkom liječniku koji se još naziva i "Otac medicine" "sve bolesti počinju u crijevima.
Svima su nam poznati izrazi poput : "Osjećam to u crijevima" i "instinkt crijeva" .
Mozak i crijeva su međusobno povezani do te točke da se crijeva često nazivaju drugim mozgom. Ona utječu na naše raspoloženje, pamćenje i koncentraciju te na eventualnu na pojavu raka, demencije, srčanih bolesti, problema s metabolizmom i kožom te općim osjećajem zadovoljstva. Vjeruje se da se 90 posto tjelesnog serotonina, hormona sreće, stvara u crijevima.
Nažalost, za mnoge od nas naš drugi mozak, crijeva, ne funkcionira ni približno onako kako bi trebao. Zdrava crijeva sadrže oko 100 trilijuna bakterija koje probavljaju hranu, pretvaraju je u hranjive tvari i oduzimaju otpad. Te bakterije trebale bi biti što raznovrsnije jer tu počinje naš imunološki sustav. Što su bakterije zdravije i raznovrsnije, to je jača otpornost na uobičajene tegobe.
Ovaj eko-sustav mikroorganizama, koji uključuje gljivice, viruse, kvasce i bakterije, naziva se mikrobiom.
Probleme s crijevima uzrokuje brza hrana, industrijalizirano poljodjelstvo i popratna zamjena kemijskih gnojiva te nedostatak raznolikosti u prehrani. Prekomjerna konzumacija mesa, alkohola i šećera, također, iscrpljuje crijevnu floru. Čak i pristup sirovoj hrani može biti katastrofa.
Prekomjerno korištenju antibiotika dodatno iscrpljuje naš mikrobiom te zajedno sa stresom utječe na način na koji probavljamo hranu,
Tu nastupaju probiotici, živi mikroorganizmi, koji kada se primjenjuju u adekvatnim količinama, pružaju zdravstvenim koristima crijevima domaćina. Oni se mogu dodati svemu, a prirodno se javljaju u fermentiranim namirnicama, poput kimčija, kefira i kombuche.
Stanje kože poput rozaceje, akni pa čak i tonusa teksture kože imaju svoj korijen u crijevnom zdravlju. Probiotici u kozmetičkim proizvodima za cilj imaju održati ravnotežu mikrobioma kože uz obilnu zalihu zdrave mikroflore. Kad se probiotici razgrađuju na površini kože, oni mogu stvoriti moćne nove sastojke, poput hijaluronske kiseline, peptida i ceramida koji će natopiti kožu.
Kako bi poboljšali zdravlje svojih crijeva jedite pažljivo. Prvo ocijenite hranu očima i osjetom mirisa i tako pokrenite proizvodnju probavnih sokova.Naime, mozgu treba oko 20 minuta da se registriramo da smo puni, pa jedite polako.
Neki zdravstveni stručnjaci vjeruju kako je način na koji jedete jednako važan kao i ono što jedete i da je bolje preskočiti obrok nego jesti kad ste pod stresom. Sjednite, usporite - i uživajte.
