Nova istraživanja o apetitu upozoravaju na opasnosti dijeta i objašnjavaju alternativni, zdraviji način održavanja tjelesne kondicije.
Naime, istraživanja o apetitu i metabolizmu pokazala su da navika opetovane prehrane umanjuje prirodne tjelesne hormone apetita i sitosti, što u konačnici otežava kontrolu tjelesne težine.
Standardni model gubitka kilograma i održavanja tjelesne težine ( unos energije, potrošnja energije ) ne stoji, a mi stalno i iznova slušamo istu stvar - većina ljudi uspijeva smršavjeti, ali ne uspijeva održati novu težinu.
Neosporno je da je ljudska rasa sve deblja, a prosječan čovjek teži je čak 6 kilograma više nego prije 30 godina te pojede u prosjeku 500 više kalorija svaki dan.
U priči o održavanju tjelesne težine postoje 3 faktora na koje treba obratiti pozornost, a pronaći ih možete u nastavku.
Zadana vrijednost težine
Naša bazna metabolička stopa, broj kalorija koje sagorijevamo u mirovanju, može se promijeniti za čak 700 kalorija dnevno, ovisno o tome prejedamo li se ili pothranjujemo.
Zadana vrijednost težine svake osobe određena je genetikom, ali vanjski čimbenici također igraju veliku ulogu.
Prvo, kakvoća hrane, a zatim faktori stresa u okruženju.
Nakon što prestanemo s dijetom, metabolizam ostaje spor.
Jednom kada se vratite na neograničen način prehrane vaši hormoni gladi, za koje se pokazalo da se povećavaju za 24 posto nakon šestomjesečne dijete, naporno će raditi kako bi vas vratili na zadanu vrijednost te će se još napornije raditi.
Razlog zašto dijeta djeluje kratkoročno, ali dugoročno je kontraproduktivna leži u činjenici da vi postavljate svoju zadanu vrijednost, ali ne u smjeru u kojem se nadate.
Stres
Uz prehranu stres, također, djeluje na postavljanje zadane vrijednosti tjelesne težine.
Naime, hormon stresa kortizol je anabolički steroid, a stres je ekvivalent uzimanju steroida.
Važno je napomenuti da su ljudi čiji su problemi s težinom započeli u odrasloj dobi često doživljavali životnu prekretnicu koja je taj proces započela.
Zapadnjačka prehrana
Treći element ove savršene oluje je naša nezdrava zapadnjačka prehrana.
Hedonizam je ovisnost s puno biljnih ulja i šećera koji oponašaju učinak opioidnih lijekova.
Dijeta s visokim udjelom šećera i rafiniranih ugljikohidrata dovodi do viših razina inzulina, hormona koji kontrolira šećer, što dovodi do povećanja težine.
Manje je prepoznato, ali jednako štetno, da obilje omega 6 masnih kiselina u našoj prehrani, može uzrokovati upalni pustoš.
U idealnom slučaju, i omjer omega 3 i omega 6 u našim tijelima bio bi između 1: 1 i 1: 4, tj. četiri puta više omega 6 u odnosu na omega 3., no taj omjer je danas u nekim zapadnjačkim dijetama nevjerojatnih je 1:50.
To uzrokuje upale u cijelom tijelu, utječući na hipotalamus, naš centar za kontrolu težine.
Kod onih koji su pretili, hormonski signali ne prolaze, što znači da se glad uvijek primjećuje, čak i u vrijeme viška.
Dijetalna industrija ne bi postojala bez krize pretilosti, a kriza pretilosti ne bi postojala bez promjene kvalitete hrane koja je dostupna ljudima.
