Napadi panike, socijalni strah, OCD i anksioznost jedni su od najraširenijih svjetskih poremećaja mentalnog zdravlja.
Općenito govoreći, anksiozni poremećaj je kada osoba ima toliko anksioznosti da im ona onemogućuje da rade ili im otežava izuzetno, obične stvari koje bi htjeli raditi.
Ona se manifestira u različitim oblicima koji mogu duboko utjecati na svakodnevnu kvalitetu života, bilo da izbjegavate vožnju autom, autobusom ili avionom ili izbjegavate druženje s grupama ljudi zbog straha od neugodnih susreta i situacija, to je u osnovi strah od aktivnosti u kojoj 'normalna' pojava uzrokuje nepotreban stres i patnju.
Evolucija tehnologije dodatno pogoršava problem jer znači da više ne moramo napuštati svoje domove da bismo obavljali svoje svakodnevne poslove. Stvari koje nam se možda čine kao stresne, ali se smatraju neophodnim prije su nas prisiljavale da se s njima suočimo, a sad ih komotno možemo izbjeći iza svojih ekrana.
U nastavku pročitajte kako se nositi s anksioznošću.
Terapija izloženosti
Srž uspješnog samoupravljanja i / ili profesionalnog liječenja anksioznosti je izloženost. Terapija izloženosti uključuje suočavanje sa situacijom koja u vama izaziva stres i anksioznost. Važno je raditi korak po korak. Nije poželjno da izloženost bude na način borbe ili otpora jer će to dovesti do reakcije bijega, što će izazvati daljnji stres. Terapija izloženosti nije borba s anksioznošću, već ostajanje u situaciji dovoljno dugo da budemo svjesni da je neugodna. Radi se o tome da se možemo družiti i ostati s njom te vidjeti da ona na kraju zamre.
Stav da se izlažete stresnoj situaciji polako može umanjiti njezin status kao nešto strašno.
Meditacija i disanje
Kada je riječ o problemima mentalnog zdravlja, meditacija je dokazana kao izrazito djelotvorna. Rezultati jedne studije su pokazali na znatne prednosti korištenja meditacije za smirivanje tjeskobnog „što ako“ razmišljanja u umu.
Tehnika disanja je, također, dobra stvar jer su ljudi koji imaju anksiozne poremećaje, uglavnom skloni lošim tehnikama disanja. Grudi su stežu i otpuštaju te tako proizvode mnoštvo drugih simptoma. Tako da, pronalaženje ritmičke vježbe disanja može biti od velike pomoći
Spavanje
Ako osigurate adekvatan san, imat ćete manje kortizola u sustavu, što znači manje slučajeva reakcije panike. Naposljetku ćete postati mirniji i steći ćete veću otpornost na stvari koje mogu pokrenuti anksioznu epizodu.
Vježbanje
Vježbanje posebno pomaže ako patite od anksioznosti. Puno ljudi s anksioznim poremećajem može se bojati vježbanja jer im se otkucaji srca dižu, a disanje postaje ubrzano i izvan kontrole, ali učenje vježbanja na kontrolirani način može imati sjajan učinak. Sve je stvar proporcije. Najbolje je korištenje vježbi za ulazak u redovitu rutinu, tri do pet dana u tjednu, 30 do 40 minuta.
