Skijanje i snowboarding s razlogom spadaju među najuzbudljivije zimske sportove, ali i među one s realnim rizikom od ozljeda. Iako većina rekreativaca misli da je za sigurnost na stazi presudna snaga nogu ili dobra oprema, stručnjaci sve češće upozoravaju na jedan zanemareni faktor – ravnotežu.
Istraživanja pokazuju da se velik dio skijaških i snowboarderskih ozljeda može spriječiti pravovremenom fizičkom pripremom. Ključna razlika između onih koji sezonu završe s osmijehom i onih koji je pamte po ledu na koljenu često se svodi na stabilnost tijela i sposobnost brzog reagiranja u trenutku gubitka kontrole.
Tko se češće ozljeđuje – i zašto?
Statistike su prilično jasne: skijaši najčešće ozljeđuju donje ekstremitete – koljena, kukove i gležnjeve – dok su kod snowboardera češće ozljede ruku i ramena zbog drugačije dinamike padova. Procjenjuje se da se na tisuću skijaških dana dogodi između dvije i devet ozljeda, ovisno o iskustvu, terenu i fizičkoj spremi.
Ono što je zajedničko većini tih situacija nije manjak snage, već trenutni gubitak ravnoteže. Taj djelić sekunde dovoljan je da koljeno ne stigne reagirati, a tijelo završi u položaju za koji nije pripremljeno.
Zašto je ravnoteža važnija nego što mislimo?
Novije studije koje su pratile rekreativne skijaše tijekom cijele sezone pokazale su jasan obrazac: osobe sa slabijim balansom imale su značajno veći rizik od ozljeda, osobito u području koljena, kukova i gležnjeva. Upravo su to zglobovi koji na stazi trpe najveća opterećenja.
Drugim riječima – snaga pomaže, ali stabilnost odlučuje. Ravnoteža je temelj koji omogućuje kontrolu pokreta, brze korekcije i sigurnije reakcije u nepredvidivim situacijama na snijegu.
Kako se pametno pripremiti za sezonu?
Stručnjaci ističu da dobra priprema čini većinu posla, a sreća tek manji dio. Osim jačanja mišića nogu i trupa, fokus bi trebao biti na vježbama balansa, propriocepcije i kontrole pokreta.
U praksi to znači treninge koji simuliraju realna opterećenja na stazi – od rada na stabilnosti koljena i gležnjeva do kontrole cijelog tijela u pokretu. U Zagrebu se takav pristup sve češće provodi u specijaliziranim centrima poput Vell centra, gdje se priprema za skijanje ne svodi na klasični fitness, već na ciljanu, funkcionalnu pripremu.
Tamo se koriste metode poput treninga na antigravitacijskoj traci, izokinetičkih vježbi za koljeno te suvremenih sustava za razvoj balansa i propriocepcije, koji omogućuju precizno praćenje napretka. Prednost takvog pristupa je u tome što tijelo ne jača “napamet”, već se priprema za konkretne pokrete i opterećenja koja ga čekaju na snijegu.
A ako se ozljeda ipak dogodi?
Ni najbolja priprema ne može jamčiti potpunu sigurnost. Ako do ozljede ipak dođe, ključno je reagirati na vrijeme. Pravodobna dijagnostika i individualno prilagođena rehabilitacija značajno skraćuju oporavak i smanjuju rizik od dugoročnih posljedica.
Specijalizirani centri za fizikalnu terapiju, poput Vell centra u Zagrebu, nude personalizirane programe rehabilitacije koji kombiniraju naprednu tehnologiju i stručni nadzor, s ciljem povratka pune funkcionalnosti – bilo nakon skijaške ozljede, operacije ili kronične boli.
Skijanje je sport slobode, brzine i užitka, ali gravitacija ne prašta nepažnju. Ulaganje u ravnotežu i stabilnost znači ulaganje u cijelu zimsku sezonu – i u dugoročno zdravlje. Jer, kako kažu iskusni skijaši, najbolji pad je onaj koji se nikad ne dogodi.
