Neke stvari na našem izgledu lakše je kontrolirati nego druge.
Promjena frizure ili stila odijevanja moguća je u bilo kojem trenutku, kada se vi na to odlučite. No, druge stvari, poput tjelesne građe, madeža ili promjena na koži te bolesti koje se odražavaju na fizički izgled, skoro je, u potpunosti, nemoguće kontrolirati.
Jedan od najvećih problema današnjice je pretilost. Pretilost ili gojaznost je prekomjerno nakupljanje masnih tkiva u tijelu zbog povećanja broja masnih stanica ili zbog povećanja njihovog volumena. Ona se kod nekih ljudi javlja zbog bolesti, dok je kod drugih to posljedica pretjeranog uživanja u hrani. Iako je pretilost stvaran problem s kojim bi se trebali pozabaviti, ona često utječe na ljudske živote u slučajevima kada ne bi trebala.
Sviđalo se to nama ili ne, težina utječe na način na koji ljudi gledaju jedni druge.
Jedna studija je pokazala da je ljude s prekomjernom težinom percipira kao spore, nedisciplinirane, ležerne i lijene, a dodatna istraživanja su pokazala da diskriminacija zbog težine ima opipljiv učinak na život ljudi.
Činjenica je da ljudi bolje reagiraju na fotografije lijepih i mršavih ljudi nego na one pretilih osoba ili onih koji imaju, možda, samo nekoliko kilograma viška. Pa će tako, ako se dvije osobe koje su različite tjelesne građe nađu na natječaju za isti posao i ako ona koja je deblja možda ima veće kvalifikacije, ona privlačnija osoba dobiti posao zbog toga što je ugodnija oku te se smatra da će biti bolja za radnu atmosferu.
Osim toga, prekomjerna težina često smanjuje vjerojatnost napredovanja u karijeri, posebno kod žena.
Ljudi s prekomjernom težinom, pogotovo djeca, često su izloženi zlostavljanju okoline. Bivaju označeni kao ružni i društveno neprihvatljivi te ih se zbog toga izopćava iz društva pa postaju antisocijalni i depresivni.
Osim od okoline, ljudi koji imaju problema s težinom često bivaju diskriminirani i od strane vlastite obitelji. Iako bi roditelji trebali voljeti vlastitu djecu bez obzira na njihov fizički izgled, istraživanja su pokazala da će oni prije financirati sekundarne stvari onoj djeci koja su normalne težine. Zbog toga mladi ljudi često razvijaju osjećaj manje vrijednosti koji pogoršava njihovo stanje ili ih kasnije u životu progoni na drugačije načine.
Možda najveći i najšokantniji problem s kojim se pretili ljudi suočavaju je onaj diskriminacije u zdravstvu. Istraživanja su pokazala da puno medicinskih radnika nesvjesno diskriminira ljude koji izlaze iz društveno prihvatljivih granica jer smatraju da oni neće prihvatiti njihove savijete. Samim time ih svrstavaju u nižu kategoriju hitnosti liječenja što može dovesti do loše skrbi i daljnjih zdravstvenih problema.
Istina je da težina utječe na to kako nas percipiraju i kako mi opažamo druge ljude. Prvi korak prema rješavanju bilo kojeg problema je priznanje da taj isti problem postoji. Privlačenje veće pozornosti na ovo pitanje trebalo bi potaknuti promjene.
A u međuvremenu, svi bismo se trebali pozabaviti zdravljem vlastitog tijela i odbacivanju vlastitih predrasuda prema onima koji nam nisu slični. Diskriminacija je diskriminacija, bilo da se odnosi na težinu, rasu, rod, seksualnu orijentaciju ili bilo što drugo. Utemeljena je na mržnji onoga što je drugačije, a drugačije ne znači, nužno, loše.
Da pretilost ne utječe dobro na ljudsko zdravlje, ali zbog nje ne bismo trebali odbacivati ljude koji se s njom suočavaju, već bismo im trebali pomoći na koji god način možemo. Bilo emocionalnom podrškom ili fizičkom rješavanju njihovog problema.
