Učestalost neplodnosti kod žena je u porastu, a jedan dio uzroka koji stalno rastu su nenormalnosti maternice. O pet najčešćih razloga neplodnosti porazgovarali smo s doktorom Igorom Maričićem, supspecijalistom humane reprodukcije, novim članom tima Poliklinike IVF u Babonićevoj 121 koji će u ovoj poliklinici provoditi suvremenu metodu za dijagnosticiranje patoloških stanja maternice, histeroskopiju, a koji se pridružio timu vrhunskih stručnjaka koji rade u toj poliklinici.
Doktor Maričić otkrio nam je kako je histeroskopija je neizbježna metoda ( „zlatni standard“) u dijagnosticiranju i liječenju promjena u šupljini maternice. Ipak, kaže kako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuča samo histerosalpingografiju (HSG) za pregled šupljine maternice kod neplodnih žena. Razlog tom razmimoilaženju leži u tome što HSG pruža informaciju o prohodnosti jajovoda, što histeroskopija ne može. WHO preporučuje histeroskopiju kada klinički, ultrazvčni ili HSG nalaz upućuje na abnormalnosti u šupljini maternice. Ipak, brojni stručnjaci smatraju da je histeroskopija puno precizniji alat, obzirom na veliki broj lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza kod HSGa. Smatra se da je kod oko 1/3 bolesnica koje su imale uredan nalaz histerosalpingografije, pronađena intrauterina patologija kod dijagnostičke histeroskopije. Histeroskopija može puno precizije od ultrazvuka i HSG-a dijagnosticirati male intrauterine lezije, koje mogu utjecati na plodnost. Obzirom na navedeno brojni stručnjaci koriste histeroskopiju kao prvi izbor, bez obzira na sadašnje preporuke.
Neka istraživanja su pokazala da 30- 40% neplodnih bolesnica kod kojih se primarno učini histeroskopija imaju neku abnormalnost u šupljini maternice. Taj udio se povećava sa dobi bolesnice, tako da nakon 42 godine iznosi i do 60%. Jedan od prvih koraka u obradi neplodnosti je procjena oblika i pravilnosti šupljine maternice. Promjene maternice poput mioma, endometralnih polipa, intrauterinih adhezija ili anomalija mogu uzrokovati neplodnost ometanjem pravilne implantacije i rasta embrija. Smatra se da je histeroskopsko liječenje tih intrauterinih promjena povezano sa boljim uspjehom liječenja neplodnosti, a posebna je vrijednost u pripremi za izvantjelesnu oplodnju (IVF). U nastavku vam donosimo najčešće razloge neplodnosti kod žena koje nam je otkirio dr. Maričić, a kod kojih je histeroskopija idealno riješenje.
KONGENITALNE MALFORMACIJE MATERNICE
Iako je veza između malformacija maternice i lošeg ishoda trudnoće (ponavljani pobačaji, kasni pobačaji, prijevremeni porodi ) jasno utvrđena, pitanje tih malformacija kao uzroka neplodnosti još je otvoreno. Učestalost kongenitalnih malformacija maternice u općoj populaciji teško je utvrditi, a incidencija kod neplodnih žena varira između 1 i 26% kod raznih autora, smatra se da je srednja učestalost oko 3.4%. Najčešće malformacije su septum (uzdužna pregrada) maternice i dvoroga maternica.
Osim precizne dijagnoze, histeroskopija omogućuje optimalno kirurško liječenje pregrade maternice.
SUBMUKOZNI MIOMI
Incidencija mioma kod neplodnih žena bez drugih jasnih uzroka neplodnosti se procjenjuje na 1-3%. Utječu li miomi na plodnost kontraverzno je pitanje. Neki autori zaključili su kako miomi utječu na plodnost temeljem poboljšanja zanošenja nakon miomektomije, pogotovo ako se radi submukoznim miomima (oni koji se izbočuju u šupljinu maternice) ili ako se radi o intramuralnim miomima (miomi u stijenci maternice), koji mjenjaju oblik šupljine maternice.
Histeroskopija omogućuje preciznu dijagnozu i kod određenih jasno indiciranih slučajeva i operativno odstranjivanje mioma.
ENDOMETRALNI POLIPI
Endometralni polipi se dijagnosticiraju i kod primarne i sekundarne neplodnosti sa otprilike istom incidencijom od 4-7%. Teško je utvrditi kolika je učestalost endometralnih polipa u općoj populaciji, jer je većina polipa bez simptoma. Ipak prema nekim istraživanjima pojavnost je polipa veća kod žena sa neobjašnjenom neplodnosti, u usporedbi sa ženama koje su zanosile. Uloga polipa u neplodnosti nije do kraja jasna, ipak praćenje žena kod kojih je učinjena polipektomija pokazuje povećanje vjerojatnosti za trudnoću i dobar reproduktivni ishod. Obzirom na navedeno, čini se logično za preporučiti kirurško liječenje svih endomeralnih polipa, i kod žena bez simptoma, jer iako mali, velika je vjerojatnost da utječu na plodnost. Histeroskopija je zlatni standard za odstranjivanje endometralnih polipa.
INTRAUTERINE ADHEZIJE
Intrauteirne adhezije (priraslice) se obično javljaju nakon kiretaže maternice nakon poroda ili pobačaja, tako da se povezuju sa sekundarnom neplodnosti. Ipak neki autori su pronašli intrauterine priraslice kod 10% pacijentica sa ponavljanim neuspjelim IVF postupkom, koje nisu imale raniji pobačaj ili intrauterine zahvate. Intrauterine adhezije se također liječe isključivo histeroskopski.
Kada se govori o rutinskoj dijagnostičkoj histeroskopiji u inicijalnoj obradi neplodnosti, mora se imati u vidu da, zbog razvoja tehnologije, histeroskopija nije više bolan i kompliciran zahvat koji se mora izvesti u bolnici uz upotrebu opće anestezije. Današnji operativni histeroskopi su tako malog promjera da omogućuju jednostavno, brzo izvođenje operacija, bez dilatacije vrata maternice, zbog čega nije potrebna anestezija i stoga se takvi zahvati mogu izvoditi u ambulantnim uvjetima, uz minimalnu traumu za pacijente. Nakon takvog zahvata bolesnica se vrlo brzo može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima.
Ambulantna histeroskopija omogućuje preciznu identifikaciju intrauterinih abnormalnosti koje mogu imati negativni učinak na reciptivnost endometrija i implantaciju. Istovremeno se te promjene histeoskopski mogu i operativno liječiti te na taj način povećava vjerojatnost zanošenja i u kraćem vremenskom razdoblju.
