Hit roman "Kada smo vjerovali u sirene" osvojio čitatelje diljem svijeta

| Book |

Kad smo vjerovali u sirene
Kad smo vjerovali u sirene, Stilus

 Hit-roman o dvjema sestrama, prošlosti koja ih proganja i potrazi za istinom koji je osvojio čitatelje diljem svijeta!

Kad smo vjerovali u sirene, roman američke spisateljice Barbare O'Neal – bestseler Amazona, Washington Posta i Wall Street Journala – djelo je koje od svog izlaska ne prestaje oduševljavati čitatelje diljem svijeta.

Priča ovog romana započinje kad Kit, liječnica hitne pomoći u Santa Cruzu, dok gleda izvještaj o požaru u klubu u Aucklandu, primijeti ženu koja nevjerojatno sliči njezinoj sestri Josie koja je poginula prije petnaest godina u terorističkom napadu u vlaku.

Snimka iz kluba pokrenut će lavinu potisnutih emocija: tuge, gubitka i ljutnje. Svjesna kako neće pronaći mir dok ne dozna sve odgovore, Kit otputuje na Novi Zeland i prisjeća se minulih dana: djetinjstva provedenog na plaži, neobičnih roditelja, tinejdžera koji je postao član njihove obitelji, ali i događaja koji je zauvijek promijenio njihove živote. Dok sve više uranja u sjećanja, postaje i sve svjesnija kako je jedini način da se ponovno poveže sa sestrom taj da se suoči s potresnom istinom koja ih je razdvojila.

Barbara O'Neal autorica je niza romana prevedenih na petnaest jezika koji redovito osvajaju vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga. Karijeru je započela kao autorica ljubića, za koje je osvojila i niz nagrada, a zatim se okušala i u drugim žanrovima. No posljednjih godina izašla je iz žanrovskih okvira i posvetila se pisanju romana čiji je fokus na snažnim ženskim likovima, kompleksnim obiteljskim odnosima i istraživanju sivih zona s kojima se u životu svakodnevno suočavamo.  Zaokret u pisanju nije prošao nezapaženo ni kod čitatelja ni kod kritike.

„Sjajno napisano, odlično razrađeni likovi, romansa, doza intrige i napetosti koja drži čitatelje u iščekivanju do posljednjeg daha“, istaknuli su tako u Kirkus Reviewsu sumirajući „formulu“ kojom je Barbara O'Neal oduševila stotine tisuća čitatelja.

Sama autorica govoreći o svom hit-romanu Kad smo vjerovali u sirenu u jednom je intervju istaknula: „To je roman koji govori o sestrinskoj vezi, djetinjstvu i kako nas ono oblikuje, ali i o tome kako se možemo izliječiti ako smo dovoljno hrabri.“  Dodala je i kako je u ovom romanu pokušala istražiti kako se kao pojedinci nosimo s tragedijom i gubitkom, ali i što se događa kad u jednadžbu ubacimo i moralno ambivalentne postupke. „Što je ispravno? Što je pogrešno? Koji je zločin neoprostiv, a za koji se, kako vrijeme odmiče, možda i može naći opravdanje i isprika. To je ono što me zanimalo prilikom pisanja ove priče“.

Komplimente za ovaj roman nisu štedjeli ni čitatelji ni kolege pisci, a njihov stav možda je najbolje sažela spisateljica Susan Wiggs koja je za Kad smo vjerovali u sirene naglasila:

„Ne propustite ovu majstorski ispričanu priču o dvjema sestrama, prošlosti koja ih proganja, tajnama, potrazi za istinom, iskupljenju i oporavku.“

O autorici:

Barbara O'Neal autorica je niza romana koji su osvojili više nagrada RITA (nagrada za najbolje ljubavne romane napisane na engleskom jeziku). Njezini romani prevedeni su na petnaest jezika i redovito osvajaju vrh ljestvica najprodavanijih knjiga. Živi u Colorado Springsu.

Moju majku zvuk oceana smiruje. To je nešto što ona i ja imamo zajedničko: ta glad, duboka glad za morem. Ništa nas drugo ne može zadovoljiti.

Gledam u te katastrofe koje se zbivaju u svijetu i pomislim kako su u usporedbi s time moji problemi smiješni i beznačajni, a sve sam ih sama stvorila. Ali ne valja uspoređivati, znala je reći moja psihijatrica. Moja bol je moja bol.

„Postoje razdoblja mraka, zar ne? Kad te okružuju samo patnja i tuga.“ Čvršće mi stisne ruku. „Ali ako si strpljiv, krug se zavrti na drugu stranu i nasmiješi ti se sreća. Sve bude dobro, svi budu sretni.“ Lagano zamahne rukom, kao da baca čarobnu prašinu. “Moj je prijatelj bio zaboravio da je i sreća dio života

Otpor vas ubija. Jedini način da preživim jest da se prepustim. Svijet se kovitla i vrtloži, unedogled.

Toliko dugo već nosim u sebi mržnju prema majci da više i ne vidim dalje od lika u koji sam je pretvorila. Dok me mjesečina i more obavijaju istim onim svjetlom kakvo me je obavijalo

u djetinjstvu, sjetim se i njezine druge strane.