Iscrpan vodič za sve one sretnike koji će posjetiti 23. Sarajevo Film Festival

Miro Par - glavni urednik

Svoju karijeru u medijima započeo je 2010.g. aktivno sudjelujući u stvaranju posebnog, flambojantnog izdanja 'Nedjeljnog Jutarnjeg', a za koje piše i neredovitu kolumnu iduće četiri godine. Nakon toga prelazi u 'Telegram Media Grupu', te kao posebni savjetnik radi na stvaranju novog tjednika i portala za društvena i kulturna pitanja. Sve do početka 2017.g. tamo piše i redovitu tjednu kolumnu, a od kraja travnja iste te godine - postaje glavni urednik na Wall.hr. (Tih par mjeseci između ta dva medijska angažmana objavljivao je, uzgred kazano, samo fotografije svog mopsa na Facebooku...)

Kada bi je promatrali unatrag - počeo na jednom manjem, specijaliziranom portalu, zatim malo objavljivao fotografije kućnog ljubimca na društvenim mrežama, pa prešao na novi uzbudljivi projekt pokretanja tjednika i portala, da bi se na kraju skrasio u nedjeljnom izdanju jednog velikog nacionalnog lista - karijera bi mu bila, složiti ćete se, zbilja respektabilna.

Pred kraj četverogodišnje opsade Sarajeva, sa željom da se pomogne obnova civilnog društva te tako održi kosmopolitski duh Grada, 1995. godine Obala Art Centar pokreće Sarajevo Film Festival.

Dvadesetak godina kasnije, Sarajevo Film Festival je izrastao u međunarodni filmski festival sa posebnim fokusom na regiju Jugoistočne Europe zahvaljujući kojem filmovi, talenti i budući projekti iz regije dospijevaju u centar pažnje međunarodne filmske javnosti. Direktor festivala je Mirsad Purivatra, bivši direktor McCann Erickson filijale u Bosni i Hercegovini, a Festival je do sada ugostio mnoge poznate ličnosti kao što su: Robert De Niro, Angelina Jolie, Brad Pitt, Daniel Craig, John Malkovich, Morgan Freeman, Steve Buscemi, Michael Fassbender, direktorica Ideja&Sinova Anamarija Kronast, Jeremy Irons, Bono Vox, Nick Cave, Mickey Rourke, Michael Moore, Gérard Depardieu, Gillian Anderson, Kevin Spacey, Eric Cantona, Benicio del Toro i mnogi drugi.

23. Sarajevo Film Festival biće otvoren u petak 11. kolovoza nizom svečanih događaja, a koji će u noći otvaranja i u narednih sedam okupiti i brojne goste, publiku i prijatelje Festivala, a kojima ćemo mi s Wall.hr-a - uz pomoć nekoliko vrlo korisnih savjeta - pokušati pomoći u snalaženju kroz taj prekrasni sarajevski svijet.

2 praktična savjeta:

Kako doći do Sarajeva?

Najbolje avionom, svega četrdesetak minuta leta iz Zagreba, ali svakako i najskuplje. Ukoliko ipak skupite potrebnu lovu za taj let, a ima ih dva dnevno, gledajte da uzmete onaj prvi oko 14h. Onaj večernji bi vas mogao dovesti u situaciju da ne pronađete taksi kada sletite u Sarajevo na Butmir. To je, naime, zadnji let koji slijeće na taj aerodrom i taksistima se baš i neda čekati da vide ima li nekoga tko si nije unaprijed riješio prijevoz do grada.

Odlazak autom bi mogao biti itekako zanimljivo iskustvo, pogotovo jer na tom lijepim krajolicima bogatom putu ima mnogo priča koje bi se dalo ispričati o svim krajevima kroz koje se prolazi, a ljudima i događajima pogotovo. Jergović je napisao knjigu o tome (Freelander), ali s druge strane - o čemu to Jergović još nije napisao knjigu... To iskustvo je, međutim, zbog gužvi na granicama, borbe za život koja se odvija na cesti kroz Bosnu - od granice u Brodu do autoputa u Zenici i nazad - izbjegavanja automobila koju pretiću iz suprotnog smjera u vašoj traci i uniformisanih drumskih bandita kroz Republiku Srpsku koji u grmu čame čekajući ne bi li vam naplatili prekoračenje brzine postavljeno na 40 km/h, vožnje stotinu kilometara iza cisterne koju je nemoguće preteći te mnogo nepredviđenih i, do sada još uvijek neviđenih prometnih situacija, ipak jedno poprilično mukotrpno i traumatično šestosatno iskustvo nakon kojega vam treba jedan dan odmora.

Za autobus vrijedi sve isto kao i za auto, samo je još tri puta gore. Najviše zbog onog poniženja na granici kada svi moraju izaći iz autobusa i stajati u redu dok im se pojedinačno skeniraju putovnice.

Gdje parkirati auto u Sarajevu ako se odlučim na taj način putovati?

Najbolje u nekom od mnogih šoping centara. BBI centar je daleko najbolje pozicioniran i nalazi se svega par minuta ugodne šetnje Titovom ulicom do glavne ulice Ferhadije i Baščaršije ili, isto tako, od trga Susan Sontag na kojemu se nalazi Pozorište u kojemu će se odvijati sva glavna događanja i prikazivanja vezana za Festival. Tamo je, uzgred kazano, i crveni tepih po kojemu su do sada prošetale mnoge svjetske face, a ove godine će to, izmeđuostalih, učiniti Oliver Stone i John Cleese koji će dobiti počasno 'Srce Sarajeva'.

Najbolje ga parkirati na razini minus dva, a koja je uglavnom sasvim prazna. Osim toga, preporuka je parkirati što bliže stepenicama za izlaz iz garaže jer je lift u spomenutom centru nešto najsporije i nelogičnije sa čime ćete se susresti tijekom svog boravka u Sarajevu, ali moguće i u životu. U BBI-u možete odmah i razmjeniti svoj teško zarađeni novac u Konvertibilne marke, a što će vam isto tako biti korisno jer - unatoč nekom iz nepoznatog razloga uvriježenom mišljenju - skoro pa nigdje ne primaju Eure.

Ukoliko imate neki auto lošije kvalitete do kojega vam baš i nije stalo, možete slobodno parkirati i na ulici. (Oni koji vam ga ukradu bi možda mogli primati i Eure ukoliko ga želite od njih ponovno otkupiti...)

Pojest&Popit:

Što jesti i kako naručiti nakon što stignem, riješim se auta i razmijenim lovu?

Ovisno o tome koliko dugo ćete biti u Sarajevu. Ukoliko ste samo preko vikenda tamo, onda nemojte previše filozofirati i držite se ćevapa i pita.

Ćevapi su, unatoč raznim stavovima, ukusima, lažnim svjedočanstvima i propagandi, i dalje najbolji u Želji. Drugi najbolji su, usput budi rečeno, u Želji 2. Oba ugostiteljska objekta nalaze se na Baščaršiji i udaljeni su svega par metara jedan od drugoga pa možete prvo proviriti u jedinicu i, ako ne bude mjesta, a neće, skrasite se s punim povjerenjem u dvojci. Porcije se naručuju po broju ćevapa i ukoliko ste dijete, žena slabije fizičke konstitucije ili neki drugi pripadnik 'male raje', naručite 'peticu'. Biti će vam dovoljno. Ukoliko ste normalna žena, nenormalan ili sit muškarac, 'desetka' je pravi izbor za vas, a 'petnaestka'- eh, petnaestka u cijelom somunu, s kajmakom i više luka, to je prava porcija za odraslu osobu...

Kod pita valja biti oprezan. Ne zato što valja pogoditi mjesto gdje jesti, više-manje su svugdje dobre, a u buregdžinici 'Bosna' vjerojatno najbolje, već zbog načina na koji se naručuje. Neke od pita su burek (s mesom), krompiruša (samo ime kaže; krompir), sirnica (pokušajte sad sami...), zeljanica (isto tako), te vrlo rijetka, ali itekako tražena od tikve. Poznata još i kao tikvenjača. Ne treba stoga naručivati 'burek s nečim' jer čim izgovorite burek, jasno je da s mesom, a ne treba ni nuditi neka objašnjenja kako u Istambulu to možda nije slučaj, da se u Zagrebu tako kaže ili da nije važno. Jednostavno naručite to kako treba, nije pretjerano teško...

"...kada god bi netko od mojih poznanika iz Zagreba po prvi put krenuo u Sarajevo i pitao me za neki savjet, ja bih im rekao da ni pod koju cijenu ne naručuju burek sa sirom, ali da to nema smisla svaki put shvatim tek kada me pitaju sa čime onda da ga naručuju..."

Osim toga, naručuju se po težini. 20-25 deka bureka i isto toliko krompiruše, idealna je kombinacija za onog muškarca koji je u stanju mrknuti 'petnaestku' u Želji. Ako ima tikve - veliki ste sretnik i naručite sve što ima pa makar to bile dvije kile. Neće vam biti previše!

Valja napomenuti kako je i uz ćevape i pite najbolje piti jogurt, a dobro će vam doći i coca-cola za želudac poslije toga. (Pivo uz ćevape, ako ste to naviknuli piti na vikendici kod kuma uz roštilj, konzumirajte i dalje tamo kod kuma, a ovdje poslušajte naš savjet. Biti ćete nam zahvalni.)

Ćevabdžinice koje su također za svaku preporuku, osim Želje, su 'Mrkva' (odmah pokraj Bosne za burek) i 'Hodžić' (prekoputa Mrkve), a ukoliko ostajete duže od vikenda - pa vam dosade spomenuti specijaliteti - posjetite neke od najboljih restorana koje Sarajevo ima za ponuditi među kojima svakako treba izdvojiti 'Manolo' u Titovoj, 'Pivaru', 'Dženitu', 'Pod lipom', 'Park prinčeva', 'Kibe' i 'Četiri sobe gospođe Safije'. Za ova tri potonja prijedloga trebati će vam, međutim, taksi, ali imate sreće što su u Sarajevu nevjerojatno jeftini pa nema potrebe da vadite auto iz BBI-jeve garaže.

Poslušao si nas i popio jogurt uz svoj obrok, ali sad bi ipak onu kolu ili, još bolje, pivo. Gdje da to popiješ?

Za ovako neko usputno bezalkoholno piće poput kole ili kave, pogotovo ako želite onu tradicionalnu iz džezvice koja će atraktivno izgledati na vašem Instagram profilu i skupljati lajkove, onda svakako morate sjesti na terasu hotela Europa ili, u slučaju lošeg vremena, u njihovu Bečku kavanu. Kafići 'Vatra', 'Metropolitan' i 'Čeka' - pozicionirani u samom centru grada - bez problema mogu biti otvoreni u New Yorku, Parizu ili Londonu. Djeluju, naime, zaista svjetski! I jesu! Ali, ono što ćete doživjeti u 'Zlatnoj ribici' kada pređete 'Titovu' kod 'Vječne vatre' i skrenete lijevo u prvu malu uličicu (ime ulice poznato redakciji, ali se trenutno ne može sjetiti), nešto je zbilja neponovljivo što nećete doživjeti nigdje drugdje na svijetu. Taj impresivni ugostiteljski objekt i kreativni kaos koji u njemu vlada, okupirati će vam misli na razmišljanje o raznim objektima koji se tu nalaze, njihovom porijeklu i svrsi, a moguće da i sami, bez obzira kakav škrtac bili, nešto ostavite za naredne posjetitelje...

Pa iako neki alkohol možete popiti i na svim od ovih navedenih mjesta, preporučio bih vam da po vašu dnevnu dozu Sarajevskog piva ipak skoknete u 'City pub' preko puta ulaza u hotel Europu. Urbana atmosfera koja tamo vlada, razne face iz svijeta filma koji tu zalaze te iznimno velik broj zgodnih Sarajki i Sarajlija, svakako će vam uljepšati večer, ali i boravak u ovom zbilja fantastičnom gradu koji vam toliko toga ima za ponuditi.

Poslije toga, nije daleko, samo hodajte uz Miljacku do 'Bazena' na malo narodne muzike, pjevaljki, masne hrane u tri iza ponoći i stolove s bijelim stolnjacima. I, ne brinite, od posljednje pucnjave se nikome ništa nije dogodilo, a svakako je nešto što trebate doživjeti kada ste već tamo...

Sloga? Nema potrebe, ali može ako baš morate.

Turizam:

Doputovao sam, riješio se auta, najeo i napio, a sada bih ipak nešto i vidio te se malo upoznao s gradom. Gdje da krenem, što trebam vidjeti i znati?

Već si dosta vidio hodajući među tim ugostiteljskim objektima koje smo vam do sad preporučili. Prošao si pokraj Vječne vatre, Gazi Husrev-begove džamije, moguće i popio vodu na njenoj česmi, i u daljini si vidio Sebilj. Svidio ti se, a možda si opalio čak i selfie kraj njega ni ne znajući što je, niti da se i tamo možeš napiti vode. Prošao si, nadalje, u Ferhadiji, na putu prema 'Bosni i 'Mrkvi', kraj Katedrale i spomenika Papi Ivanu Pavlu II., pravoslavne crkve i kasnije prekrasno osvjetljene Baščaršijske džamije, a ukoliko si tu buregdžinicu i ćevabdžinicu možda slučajno profulao i produžio malo dalje, moguće da si naišao i na jednu impozantnu zgradu. To je Vijećnica koja je u ratu bila sasvim razrušena, a tek nedavno je obnovljena i ponovno zasjala u svom punom sjaju. Nećeš pogriješiti ako odvojiš 5 konvertibilnih maraka za ulaz i razgledavanje kako same Vijećnice, tako i zbilja poučne izložbe o povijesti grada u njezinom podrumu. A, ako si iz Vijećnice vidio onu neku bijelu kućicu preko Miljacke, to ti je 'Inat kuća'. Uz nju se veže jedna zanimljiva priča o tvrdoglavom Sarajliji koji nije htio prodati svoju kuću Austro-Ugarima koji su na tom inzistirali ne bi li tu sagradili upravo ovu Vijećnicu, a pristao je tek kada su mu udovoljili cijelu kuću prenijeti, kamen po kamen, na drugu stranu obale. Danas je to restoran pa slobodno tamo navratite i neka vam konobar uz sogan dolmu i klepe ispriča nešto malo više o svemu tome. Ja sad nemam vremena, moram vam, naime, spomenuti još da je Gavrlo Princip 1914.g. u Sarajevu izvršio atentat nad nadvojvodom Franjom Ferdinandom i njegovom trudnom suprugom Sophie, a zbog čega je Austro – Ugarska objavila rat protiv Srbije i što je, eto, bio povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Posjetite svakako Latinsku ćupriju, odnosno Principov most, mjesto gdje se odigrao taj povijesni događaj...

"Ovih dana stoga, na sarajevskoj čaršiji nije ni malo neobičan, niti dakle, vrijedan spomena, prizor kako mladići u srednjim dvadesetima, koje nepogrešivo odaje naša fizionomija (da baš ne kažem velika glava), na tečnom njemačkom, švedskom, savršenom engleskom s australskim, američkim i kanadskim naglaskom, ili nekom drugom jeziku dobre države koja im je još u njihovom ranom djetinstvu omogućila da se sklone od ovdašnjeg zla, svojim blijedolikim i ne pretjerano zainteresiranim djevojkama, oduševljeno objašnjavaju ono što su posljednjih petnaestak godina svakodnevno slušali od svojih roditelja.

"S ovog mjesta je Gavrilo Princip...", pokazivati će ti mladići i dalje, savijajući prste na ruci u oblik pištolja i, kobajagi ciljajući u prijestolonasljednika Franju Ferdinanda ispred Latinske ćuprije, oponašati zvuk pucnja iz pištolja."

Tragovi koji su ostali nakon mina koje su pale na tlo Sarajeva za vrijeme opsade grada, a koje su ostavile karakterističan uzorak, kasnije su ispunjeni crvenim voskom i prozvani 'Sarajevskim ružama' u spomen na patnju grada. Svakako trebate obratiti pozornost i na njih dok lelujate gradom. Nedaleko Sarajeva nalazi se Sarajvski ratni tunel koji je iskopan za vrijeme višegodišnje opsade grada, a bio je najstrože čuvana tajna Sarajeva jer su pomoću tunela u Sarajevo stizali hrana, oružje i druge potrepštine. Nakon rata tunel je postao muzej i o njemu je snimljen dokumentarni film, a ukoliko imate dovoljno vremena provozajte se i do njega. Možda zadnji dan kada krenete nazad kući i budete vozili u smjeru Ilidže tražeći izlaz za autocestu prema Zenici.

Posjetite onda, kad vam se već nigdje ne žuri, i Vrelo Bosne. Zbilja spektakularna priroda od koje će vam se malo odmoriti oči i koja će vas napuniti energijom za naporan put i gužve prema kući.

A Zemaljski muzej? Čitao sam na Internetu da i to treba vidjeti... Radi li to uopće? Čitao sam i da je zatvoren...

Jedno vrijeme je, istina, bio zatvoren na veliku sramotu svih državnih dužnosnika i bivših i sadašnjih i budućih koji su do toga doveli, ali ima, evo, već dvije godine kako je opet otvoren i svakako bi ga trebali posjetiti. Ispričavam se što ga i sam nisam spomenuo.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1. februara 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. U toku svog gotovo stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog i nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih nauka) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prahistorijska, antička i druge), a najznačajniji muzejski eksponat je poznata sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije.

U blizini muzeja nalazi se i poznati kafić 'Tito' u koji bi nakon obilaska svakako trebali svratiti. Bez obzira na vaš stav o tom državniku. Hladno pivo će vam itekako dobro doći...

Još dva 'Ima-Nema' savjeta:

Ima li još nešto što bi valjalo spomenuti ovako pred kraj ovog itekako iscrpnog vodiča kroz grad?

Ima!

Željo je bolji klub od Sarajeva. Džeko najbolji napadač na svijetu. 'Ničija zemlja', 'Gori vatra', 'Grbavica', i 'Amidža Idriz' četiri su bosanska filma koja bi svakako trebali pogledati, a na Internetu možete potražiti i sabrane priče Daria Džamonje. Kupite Jergovićeve 'Historijske čitanke, 'Sarajevski Marlboro' i 'Mamu Leone', Hemonovu kratku priču o tome što je Sarajevo, ali svakako i njegovu 'Knjigu života'. 'Sarajevo za početnike' Ozrena Kebe neke se nađe na vrhu vaše liste za čitanje i upoznavanje s gradom, a za sve aktualne informacije i vijesti o gradu pratite portal Radiosarajevo.ba i slušajte njihovu radio stanicu. Čitajte kolumne Elvisa J. Kurtovicha i slušajte njegovu muziku. Gledajte Nadrealiste, i stare i nove, a podsjetite se i na vrhunsku poeziju iz pjesama Zabranjenog pušenja. U 'Kamernom teatru' pogledajte predstavu 'U zvorniku sam ostavio srce' i 'Žabu', ako imate tu sreću da igraju te da, eto, ima karata. Uživajte u Keminom blagom glasu, genijalnim Indeksima i Davorinu Popoviću te žestini Bijelog dugmeta. Na Youtube-u provedite dane i noći gledajući driblinge Mirze Delibašića, ceremoniju otvaranja zimskih Olimpijskih igara '84. godine i provale Damira Nikšića.

Najbolje onu:'Ta će on?' (Ili: Glumac)

Nemojte se bojati onih velikih pasa lutalica koje hodaju gradom u čoporu. Dobri su ko kruh. Nalijte im malo vodice u posudu i ostavite negdje. I njima je vruće, ali ne mogu se, poput vas, pobrinuti sami za sebe. Upoznajte se malo i s povijesti grada, a pogotovo s najdužom opsadom grada u svjetskoj povijesti koju je hrabro Sarajevo izdržalo i odnijelo veličanstvenu pobjedu. Poštujte sve to što su građani tog hrabrog grada prošli, njihove žrtve i stradanja. Nemojte se kurčiti, niti dopustiti da vama utječu dnevno politička prepucavanja poput onih lažnih o Pelješkom mostu ili, štajaznam, Tolušićevom pravilniku o uvozu voća i povrća. Nemojte se, da spomenem još i to, ni isčuđavati svemu. Istina, ima žena koje nose hidžab, nikab ili burku, ali ništa više nego, recimo, u Parizu ili Londonu. Onih polugolih, utegnutih u uske haljine, vruće hlačice i duboke dekoltee - pogotovo za vrijeme festivala - ima vjerojatno i više nego u tim svjetskim metropolama. Nema potrebe stoga, da u neke od njih upirete prstom uz pogrdne i, samo vama duhovite nazive. Baš je to ljepota Sarajeva - pokušajte razmisliti o tome pa ćete je lakše i primijetiti - što se na svega dvadeset metara nalazi Katedrala, džamija i pravoslavna crkva. Jedna djevojka razgolićena tako da više pokazuje nego što skriva i druga, odmah pokraj nje, ima pokriveno cijelo lice i tijelo, a na očima joj se nalazi reškasta mrežica koja ih prekriva toliko da jedva vidi kroz nju. Austro-Ugarsku monarhiju i moćno Osmansko carstvo, u ovom prekrasnom gradu velikih kontrasta i suprotnosti, dijeli samo jedna linija. Svakako se zaustavite i na toj liniji koja se nalazi na kraju Ferhadije i početku Baščaršije, poznatom i kao slatko čoše', te probajte baklavu kod 'Ramisa', ili popijte bozu, ali po sladoled vam valja ipak otići do "Egipta" na njihovu vaniliju.

Od suvenira najbolje je kupiti neke tradicionalne rukotvorine na Baščaršiji, i to u jednoj od najstarijih i najljepših ulica u Sarajevu - Kazandžiluk. Ova ulica dobila je svoj naziv po majstorima 'kazandžijama' koji izrađuju predmete od bakra. Tako ćete ovdje pronaći mnoštvo džezvi, šalica za kavu, ali i mnogo drugih predmeta koji se još uvijek koriste u svakodnevnoj upotrebi pa će vam za razliku od svih ostalih suvenira biti i od koristi. Majice su isto dobar suvenir, pogotovo jer ih ima s izrazito duhovitim porukama, ali i one male baklavice iz 'Sarajbosne' svakako morate prošvercati preko granice u povratku.

Eh, da, sjetio sam se još jednog zlata vrijednog savjeta: Pripremite se da možda od ponoći do sedam-osam ujutro nećete imati vode u stanu koji ste uzeli preko Booking.com-a ili Airbnb.com-a. Zbog suše su učestale uštede vode u sarajevskom kantonu pa za svaki slučaj prije izlaska iz stana napunite kadu vodom i nekoliko plastičnih boca ili kanistera. Dobro će vam doći kada se dehidrirani probudite u sred noći i odvrnete suhu česmu te se sjetite ovih mojih riječi...

Ima li neki film na ovom festivalu koji se ne smije propustiti kako bi se stekao puni doživljaj?

Nema! (Iako je program izvrstan. O njemu ćemo na Wall.hr-u više pisati u narednih tjedan dana) 

U ovih 7 dana cijeli grad živi za ovaj festival i upravo zato je on toliko poseban. Ugođaj ćete steći bez obzira ne pogledali niti jedan film ili ih, eto, pogledali sve. Dovoljno je da se samo muvate po mjestima koje smo provukli kroz ovaj vodič i nikada, bezbeli, nećete zaboraviti ovaj provod u magičnom Sarajevu. Osim toga, veće su šanse da ćete John Cleesa i Oliver Stonea sresti u nekom od spomenutih kafića, nego na projekcijama...

Pozdravite ih i u naše ime te ukoliko ih bude zanimalo gdje da parkiraju auto, odu jesti i piti, što trebaju vidjeti ili, štajaznam, radi li Zemaljski muzej, slobodno im proslijedite link na ovaj članak. Nadamo se da će im, jednako kao i vama, biti barem od neke koristi.

Iako, bez brige, i da se samo prepustite Sarajevu, bez da imate i jednu informaciju o gradu, ono će se već znati dobro pobrinuti za vas...


Slični članci: