Što morate znati o povrću i njegovoj pripremi

Mama zna by Suzy Josipović Redžepagić

Suzy Josipović Redžepagić autorica je najprodavanije domaće kuharice poslijednjih godina, Mama zna koja uključuje čak 500 slanih recepata. Suzy je ljubav prema kuhanju naslijedila od svoje majke od koje i potječe većina njenih recepata, a svoju ljubav nastoji prenijeti i na svoje tri kćeri. 

Ne moramo svi biti vegetarijanci i vegani da bismo jeli povrće. Kao bebe prvo što smo poslije mlijeka jeli, bilo je upravo – povrće! Osim što je jako zdravo, naravno pritom mislim na ono domaće uzgojeno, bez GMO-a, ono sezonsko i svježe ubrano, bez dodatnih pesticida, antibiotika, hormona i umjetnih gnojiva, povrće je jako fino i ne mora uvijek biti samo prilog uz ribu ili meso. Sadrži velike količine vode, stoga mu je kalorična vrijednost vrlo mala, puno je vitamina, celuloze, minerala i antioksidanata, a ujedno i niskog sadržaja masnoće pa zbog toga, predstavlja sam vrh idealnog i zdravog načina prehrane. Povrće je jako raznoliko, a podijeljeno je u skupine lisnatog, korjenastog, lukovičastog, cvjetnog i plodnog povrća.

Kad kupujete povrće morate obratiti pozornost na sam izgled (a kod određenog i na miris). Kora svježeg povrća mora biti tanka, glatka i neoštećena, bez mrlja i kvrga. Mlohavi listovi, žućkasti cvjetovi prvi su pokazatelj da je povrće staro i da ga ne kupujete. Mislim da je Hrvatska još uvijek u velikoj prednosti nad ostalim zemljama (EU, USA...) upravo po zdravom povrću. Kad kupujem povrće prvo što pitam: „Jel domaći uzgoj? Od kuda je?“ Iako uglavnom sve povrće kupujem na placu kod mojih poznatih kumica (ured mi je u neposrednoj blizini placa na Kvatriću), obavezno uvijek čitam etikete (jer i na placu, ako je povrće uvozno, mora stajati etiketa od kuda je). Pokraj cijelog bogatstva hrvatskih domaćih povrtnih plodova, ne kupujem kineski češnjak i uvozne bezukusne napumpane GMO povrtnice, koje su možda oku prekrasne, ali na okus – nemaju okusa!

Povrće se jede svježe, termički obrađeno ili konzervirano. Postoje mnogobrojne vrste povrća koje se mogu pripremiti, doslovno, na tisuće načina.

Priprema povrća je vrlo važna – jer je bitno da se termičkom obradom ne izgubi boja, okus i svi ili većina vrijednih sastojaka, bitno je i da jelo bude ukusno i da namirnice nisu denaturirane pod utjecajem visokih temperatura. Najbolji načini pripreme povrća su kuhanje na pari, kuhanje u vlastitom soku i maloj količini vode (nishime), dinstanje s lukom (kinpira) ili prženje u woku (idealna tava za prženje povrća) na jako malo maslinovog ulja, na visokoj temperaturi, ali vrlo kratko (3-5 minuta)  jer se tako u najmanjoj količini gube vrijedni sastojci (pazite da povrće koje raste ispod zemlje pržite duže od onoga koje raste iznad zemlje).

Kuhano povrće je mekše jer kuhanje omekšava strukturu povrća i postaje istančanijeg okusa i mirisa. Povrće kuhajte u loncu s debelim dnom i poklopljeno (radi manjeg isparavanja i gubitka u vodi otopljenih tvari iz povrća), ali ne predugo. Obavezno probajte dok kuhate!  

Za tempuru povrće pržite u dubokom ulju, (samo što namirnice prije umočite u smjesu vode i brašna s dodatkom soli i začina) i dobiti ćete vrlo ukusno i hrskavo povrće, ukusnije i zdravije od klasičnog paniranja i prženja (pohano), a pogotovo ako pržite u zdravom ulju (npr. kokosovo).

Povrće možete lagano i vrlo brzo ispržiti sa ili bez mesa (sve narezano na kockice 0,5 – 1 cm), ali uvijek na istoj visokoj temperaturi (nemojte pojačavati ili smanjivati temperaturu).

Povrće pečeno na roštilju je vrlo zdravo i izvrsnog je okusa, ali prije svega i zbog samog ambijenta. Priroda doprinosi boljem i sočnijem okusu vašeg povrća.

Da li ćete pripremiti povrće, ovako ili onako, na bilo koji od načina koji slijedi u receptima, odnosno – pečen u pećnici, na grill tavi, u juhi ili cušpajzu (varivu), nije važno. Ono što je važno je da ga svakodnevno uključite u svoju prehranu i jedete u što većim količinama!


Slični članci: