Miro Par: Udruga Pješaka i druge ideje za poboljšanje Grada Zagreba uoči njegova sutrašnjeg rođendana!

Dopisnik iz centra - Miro Par

Neponovljivi Miro Par eksluzivan je Dopisnik iz centra za Wall.hr portal u kojem donosi zanimljive crtice iz centra Zagreba. Ako se pitate tko je točno Miro Par, ostaviti ćemo vas i dalje u neznanju.

Zagreb

Na ovotjednoj smotri udruga koja se još danas održava na Zrinjevcu, najveće zanimanje izazvala je najava osnivanja "Udruge Pješaka". Spomenuta udruga bi se, kako u njenom programu piše, borila za strože kažnjavanje biciklista koji, citiram :"k'o manijaci voze pješačkim zonama, pritome dovodeći u opasnost sve pješake". O ozljedama kojima mogu podleći stariji građani i djeca prilikom naleta neke konjine od sto kila koja bezglavo juri pješačkim zonama ne bi li, štajaznam, dostavila neku pizzu ili pržene lignje, piše se naveliko u osnivačkim aktima te udruge, dok je pitanje polaganja vozačke dozvole (barem dijela koji se odnosi na poznavanje prometnih znakova) jedan od njihovih glavnih ciljeva.

"Voze u suprotnom smjeru...", započeo je idejni začetnik koji bi u ovome trenutku još uvijek želio ostati anoniman, svoje izlaganje,"...pretiću s desne strane, ne staju na pješački prijelaz..."

"Malo voze po cesti, malo pločniku...", nastavio je.

Poznato je da se u prometu najviše treba poštivati onog najslabijeg sudionika, a to je, bezbeli, uvijek pješak, pa je osnivanje ove udruge, smatraju i iz gradskog povjerenstva i ureda za sigurnost u slobodnom gradskom kretanju, apsolutna nužnust. Iz MUP-a napominju još i to da je sudjelovanje u prometu bez poznavanja prometnih znakova krajnje opasno te snažno podržavaju spomenutu inicijativu koja bi po njihovom mišljenju trebala dovesti do znatnog smanjenja broja prometnih nesreća.

Iz Udruge u nastajanju tvrde kako su upoznati s problemima koje imaju biciklisti i za koje se preko svog sindikata bore te se slažu da crvenom bojom povučena linija po Zelenom valu nije nikakvo rješenje, ali to ne može biti, kako kažu, opravdanje za vožnju kroz pješačke zone i dovođenje pješaka u opasnost. Isto tako, to ne može biti opravdanje za ne pridržavanje prometnih propisa kao što je, na primjer, silazak s bicikla na pješačkom prijelazu.

"Neka svoja prava ostvare...", kažu, i onda ga znatno radikaliziraju, "ali ne preko nas mrtvih!"

Kada mi je nešto kasnije taj isti osnivač Udruge u povjerenju objasnio još i to da su od svega navedenog, izuzete one lijepe, graciozne biciklistkinje koje u proljetnim haljinicama na starinskim biciklima elegantno klize kroz centar grada, uzrokujući tako jedino trzajne ozljede vrata kod muškaraca koji bi se za njima okretali, shvatio sam da je to jedina udruga kojoj bih se rado pridružio.

"Gdje da se upišem?", podviknuo sam oduševljeno na krcatom Zrinjevcu, već osjećajući kako Zagreb postaje malo bolji grad. A, boljim gradom bi ga, bezbeli, učinile i neke druge ideje koje sam čuo u posljednje vrijeme i koje ću nesebično - kao rođendanski poklon - podijeliti sa svima koji slave sutrašnji 31.svibanj; Dan Grada Zagreba!

Osim dakle, navedene ideje o osnivanju Udruge Pješaka, ideja o zabrani parkinga za automobile s daruvarskim registracijama u prvoj parkirnoj zoni, svakako je jedna od boljih. Ili, nešto umjerenija opcija; ako je automobil s tim registarskim oznakama već parkirao na slobodno mjesto, a iza njega naiđe automobil sa zagrebačkim, daruvarac mora mirno i, bez negodovanja, izać iz tog mjesta... Ništa manje loš je i prijedlog, izrečen u nekoj kafani više onako usput, da se na Cvjetnom trgu podigne spomenik maloj crnoj haljini Vlatke Pokos, a onaj Kožarićev ispred hotela Dubrovnik - ne mogu se više sjetiti tko je to predložio - zamijeni zlatnim "Dopisnikom iz centra".

Besplatan gradski prijevoz, oživljavanje grada uz Savu, podzemna željeznica, iseljavanje državnih institucija s Gornjeg grada (također i paravojnih), dodjeljivanje napuštenih gradskih prostora slobodnim umjetnicima na period od 99 godina, koliko se procjenjuje da bi mogli poživjeti s obzirom da ništa ne rade, i ukidanje one trake za zaustavljanje autobusa u Palmotićevoj, svakako su neki od ozbiljnijih prijedloga, ali... Nikako ne bi trebalo zanemariti ni one prijedloge koji, na primjer, kažu da bi se na dan koji slavi blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba, trebala ponovno otvoriti ona pizzerija kraj tih "vrata" u kojoj su se prije nešto više od 15-ak godina ispunjavale sve gurmanske želje ljubitelja tog talijanskog specijaliteta i, nota bene, bez da su morali zapaliti svijeću nekoliko metara dalje. Ili, ne daj Bože, napustiti centar i voziti do Oroslavlja...

Sutrašnji rođendan Grada Zagreba bi, da zaključim, u svakom slučaju trebalo, pa i da se, eto, niti jedna od navedenih ideja ne realizira, proslaviti ne samo razmišljajući kako od Zagreba učiniti još radosnije i za život ugodnije mjesto, već bi na neki način trebalo iskazati zahvalnost za sve dobro što nam ovaj lijepi grad nudi i, što su nam naši pretci ostavili u nasljeđe kroz devet dugih zagrebačkih stoljeća.

Biciklističke staze u pješačkim zonama - spomenuti ću još jedanput, pa makar pokvario slavljeničku atmosferu - nisu jedna od tih stvari!


Slični članci: