Dva veličanstvena baleta koja možemo gledati svake godine

Labuđe jezero i Orašar razlozi su da ovaj mjesec posjetite HNK
Labuđe jezero

Osim Adventa, poklona, božićnog drvca, hrane i sreće koja nas prati cijeli Prosinac, postoje još dva razloga zbog kojeg volimo ovaj mjesec, a to su Labuđe jezero i Orašar koje i ove godine možete pogledati na daskama HNK.

Petar Iljič Čajkovski - Vladimir Malakhov: Labuđe jezero

Danas svakako najpopularniji bijeli balet, djelo koje je postalo sinonimom klasične baletne umjetnosti, poslije neuspjele praizvedbe 1877. u Sankt Peterburgu palo je u zaborav te postalo jedno od najvećih životnih razočarenja genijalnog skladatelja Čajkovskoga.
Prva potpuna i spektakularna izvedba baleta održana je poslije autorove smrti 1895. u sanktpeterburškom Marijinskom kazalištu u slavnoj koreografiji Petipaa i Ivanova, i od tada nije moguće zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja na svojem repertoaru nema ovu svima dragu i razumljivu priču o princu koji se beznadno zaljubi u začaranu princezu-labudicu i zbog te ljubavi smrtno strada. Opće je uvriježeno mišljenje kako se potreba za Labuđim jezerom pretvorila u čudesan sindrom, a pravi ga se ljubitelji baletne umjetnosti nikada ne mogu zasititi. Upravo je taj balet, već više od sto dvadeset godina, jedan od najtežih izazova koji se postavlja pred svaki baletni ansambl i soliste. Novu predstavu Labuđega jezera Čajkovskoga na zagrebačkoj je sceni uprizorio svjetski proslavljen plesač i koreograf Vladimir Malakhov.

Raspored izvedbi:
ponedjeljak 04. prosinca 2017. u 19,30 sati
petak 08. prosinca 2017. u 19.30 sati
utorak 12. prosinca 2017. u 19.30 sati
četvrtak 14. prosinca 2017. u 19.30 sati

Labuđe jezero i Orašar razlozi su da ovaj mjesec posjetite HNK
Orašar

Petar Iljič Čajkovski: Orašar

U sto dvadeset godina koliko je proteklo od praizvedbe, popularnost Orašara kod publike stalno je rasla i danas je to najizvođeniji balet na svijetu te vjerojatno ne postoji nijedna generacija mladih koja nije odrasla uz njega. Prekrasnu glazba Čajkovskoga potpuno je iskoristio veliki koreograf Carskih ruskih kazališta Marius Petipa, koji je kao vrhunski baletni znalac skladatelju davao smjernice za stvaranje glazbenog predloška. Priča o djevojčici Klari koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar, drvenog orašara kojim se razbijaju orasi te s njime proživi čudesne dogodovštine u izmaštanu svijetu, preuzeta je od E. T. A. Hoffmanna u obradi Dumasa oca.
Zagrebački je Balet tijekom svojega postojanja prikazao nekoliko odličnih premijernih uprizorenja Orašara, a posljednji put premijerno 2011. godine u koreografiji Dereka Deanea. Deane je kreirao ovu čarobnu baletnu priču potrudivši se odvesti publiku u snove i prikazati svijet različit od našega, sljedeći u tome težnju Čajkovskoga u dočaravanju fantastičnoga, čarobnoga, mitskoga i legendarnog. Postizanje bajkovitosti uvelike omogućuje izvrsna izvedba zagrebačkih baletnih solista i cijelog ansambla, pojačanoga polaznicima baletne škole.

Raspodred izvedbi:
srijeda 06. prosinca 2017. u 19,30 sati
subota 16. prosinca 2017. u 18.00 sati
ponedjeljak 18. prosinca 2017. u 19,30 sati
srijeda 20. prosinca 2017. u 19,30 sati
petak 22. prosinca 2017. u 19.30 sati
nedjelja 24. prosinca 2017. u 12,00 sati
srijeda 27. prosinca 2017. u 19,30 sati
četvrtak 28. prosinca 2017. u 19.30 sati
petak 29. prosinca 2017. u 19.30 sati
nedjelja 31. prosinca 2017. u 18.00 sati 


Slični članci: