Da se ogradimo odmah na početku teksta, ovo nije lista najljepših građevina na svijetu jer bi bila predugačka, a i bilo bi preteško i gotovo nemoguće izdvojiti samo deset najljepših građevina na toliko različitom i u toliko lijepo svijetu. Mogli bi u gotovo svakoj "kategoriji" poput Svetih građevina, domova, muzeja odabrati po deset najljepših stoga smo vam mi odlučili prezentirati listu građevina koje zadivljuju milijune ljudi godišnje svojim izgledom, pozicijom, arhitektonskim rješenjem i što je najvažnije - nude nam mogućnost da snimimo nevjerojatne fotografije.
Možda će vas začuditi da nismo izdvojili Opernu kuću u Sydneyu ili pak piramide u Gizi, ali ova lista je samo početak našeg, ali i vašeg putovanja najljepšim svjetskim građevinama.
Muzej Guggenheim
Muzej Guggenheim u Bilbau je muzej moderne i suvremene umjetnosti koji je projektirao kanadsko-američki arhitekt Frank Gehry, a izgradio Ferrovial. Izgrađen je uz rijeku Nervión, koja prolazi kroz u baskijski grad Bilbao i ulijeva se u Atlantik. Ovaj je muzej jedan od mnogih muzeja koji pripadaju Zakladi Guggenheim. U muzeju se može vidjeti stalni postav, ali i mnoge gostujuće izložbe kako španjolskih, tako i svjetskih umjetnika.
Palača Potala
Palača Potala je kompleks spojenih građevina u Lhasi (Tibet) koji su činili zimsku rezidenciju Dalaj Lame još od 7., a palaču od polovice 17. stoljeća, sve do kineske invazije 1959. godine kada je Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj Lama, prebjegao u Dharamsalu u Indiji. Palača Potala je nazvana po planini Potala s koje potječe Avalokitešvara ("Gospodin koji gleda odozgora"), bodisatva koji utjelovljuje samilost svih Buda Mahajana budizma.
Palača simbolizira tibetanski budizam i središnje je mjesto tradicionalne tibetske administracije. Kompleks se sastoji od Bijele i Crvene palače s pripadajućim zgradama, izgrađeni na Crvenoj planini u središtu Lhasa doline, na visini od 3.700 m. Zbog toga je Palače Potala, zajedno s drugim povijesnim spomenicima Lhase (samostan Jokhang i palača Norbulingka) upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 1994. godine kao „lijepa i originalna arhitektura, velikog povijesnog i vjerskog značaja, čiji su bogati ukrasi skladno uklopljeni u zapanjujuć krajolik”.
Aleksandrijska knjižnica
Aleksandrijska knjižnica najveća je i najznamenitija knjižnica staroga vijeka. Bila je smještena u gradu Aleksandriji na području Egipta, koji je bio središte helenističke kulture i znanosti. Knjižnicu je osnovao egipatski faraon Ptolemej I. Soter (367.-283. pr. Kr.) u 3. stoljeću pr. Kr. po savjetu Demetrija Faleronskog, a znatno ju je proširio njegov sin i nasljednik Ptolemej II. Filadelf (309.-246. pr. Kr.) usmjerivši se na sakupljanje svih knjiga napisanih na grčkome kao i grčkih prijevoda značajnih djela autora izvan grčkog kulturnog kruga.
Knjižnica se nalazila u okviru kraljevske palače, u tzv. Brukheju koji je bio u sastavu muzeja (Museion), odnosno svetišta muza, a sadržavala je nekoliko desetaka tisuća djela napisanih, prema izvorima, na oko 500.000 do 700.000 papirusnih svitaka. Knjižnica nije bila otvorena za javnost nego samo za studente i znanstvenike i vjeruje se da je sadržavala većinu cjelokupnog znanja antičkog svijeta.
Sagrada Familia
Bazilika Svete obitelji, katalonski: Temple Expiatori de la Sagrada Família u Barceloni krunsko je remek djelo arhitekta Antonija Gaudíja, a iako je ostala nedovršena nakon njegove iznenadne smrti i dan danas se nadograđuje i u planu je da se konačno završi 2026. godine.
Taj Mahal
Taj Mahal je arhitektonski spomenik u Agri, gradu u indijskoj saveznoj državi Uttar Pradesh koji je izgradio mogulski vladar Džahan-šah kao spomen za svoju rano preminulu ženu Perzijanku Mumtaz Mahal.
Taj Mahal se smatra vrhunskim ostvarenjem mogulske arhitekture, stila koji kombinira elemente perzijskih, indijskih i islamskih arhitektonskih stilova. Godine 1983. Taj Mahal postao je UNESCO-ov spomenik Svjetske baštine opisan kao „dragulj islamske umjetnosti u Indiji i jedan od univerzalno priznatih remek-djela svjetskog nasljeđa”.
Ova građevina remekdjelo je islamske arhitekture, a njegovu vrijednost potvrdio je i UNESCO kada ga je uvrstio u popis svjetske baštine. Izgradnja ovog spomenika počela je davne 1611. godine
Zimski dvorac
Zimski dvorac (rus. Zimnij dvorec) u Sankt Peterburgu bio je službena rezidencija ruskih careva od 1732. do 1917. godine. On je jedan od najznačajnijih spomenika ruske barokne arhitekture, točnije rokokoa.
Nakon Februarske revolucije, dvorac je postao sjedište Privremene vlade. Godine 1922., dvorac je pripojen državnom muzeju Ermitaž. Sagrađen je u razdoblju od 1754. - 1762. po projektu talijanskog arhitekta Bartolomea Rastrelija.
Krak des Chevaliers
Krak des Chevaliers, na arapskom poznata kao Qal'at al-Ḥiṣn al Akrad, križarska je utvrda u Siriji i jedan od najvažnijih sačuvanih tvrđava srednjeg vijeka. Nalazi se 40 kilometra zapadno od grada Homsa, u blizini granice s Libanonom.
Aja Sofija
Aja Sofija je izgrađena u doba vladavine cara Justinijana. Jedno od najvećih graditeljskih dostignuća u povijesti čovječanstva izgrađeno je za samo pet godina: od 532. do 537. godine. Crkva je bila posvećena Kristu kao utjelovljenju Svete Mudrosti. Izgrađena je od kamena i opeke, visoka 55 metara, a promjer kupole je 31 metar.
