Je li nordijski način prehrane zdrav kao mediteranski?

Tradicionalna, uravnotežena prehrana na principu nordijske dijete i načina ishrane povezana je s nižom stopom smrtnosti – zaključak je kohortnog istraživanja koje su proveli istraživači iz Danskog društva za borbu protiv raka (eng. Danish Cancer Society), Sveučilišta iz Aarhusa (eng. Aarhus University) i bolnice iz Aalborga (eng. Aalborg Hospital).

Mediteranski način prehrane, na kojem je nastala i popularna Mediteranska dijeta, a koji tradicionalno prakticiraju narodi južne Europe, temelji se na visokom unosu mahunarki, voća, žitarica, ribe i maslinovog ulja, ograničenom unosu mliječnih proizvoda i vina te minimalnom unosu crvenog mesa. Takav je način prehrane bio povezivan sa smanjenim rizikom razvijanja dijabetesa, bolesti srca ili raka te nižom stopom smrtnosti pa je njegovo usvajanje prehrane itekako preporučljivo, no većini je teško promijeniti životni stil, a dodatan je problem i dostupnost namirnica.

U sjevernoj se Europi pak tradicionalan način prehrane, tzv. nordijska prehrana, odlikuje visokim unosom šećera, margarina, punomasnih mliječnih proizvoda, crvenog mesa te smanjenim unosom voća, a sve to ima i negativan utjecaj na zdravlje. Tako je grupa danskih istraživača, u sklopu istraživanja, proučavala način prehrane i dijete te stopu smrtnosti kod 57053 Danaca u dobi od 50 do 63 godine u sklopu kohortnog istraživanja o prehrani, zdravlju i riziku od raka (eng. Diet, Cancer and Health cohort study) u razdoblju od 1993. do 1997. godine.

Način prehrane je ocjenjivan korištenjem posebnog upitnika, tzv. Food Frequency Questionnaire (FFQ), te rangiran pomoću prilagođenog indeksa, tzv. indeksa nordijske prehrane (0 je označavala najniži stupanj pridržavanja režima prehrane, 6 najviši stupanj pridržavanja režima prehrane). Osnova tog indeksa je prehrana bazirana na namirnicama za koje se smatra da su pozitivne za zdravlje, poput ribe, kupusa, raženog kruha, zobene kaše, jabuka i kruški te korjenastog povrća. U 12 godina, koliko sudionike istraživanja istraživači prate i kontroliraju, umrlo ih je 4126, a načini prehrane koji su prilikom indeksiranja postigli visoke ocjene povezani su sa značajno manjom stopom smrtnosti (kod žena i muškaraca stopa je iznosila 0.96, što je nakon prilagodbe rezultata čak 4 %).

Zasebna analiza svake namirnice i povezanosti sa stopom smrtnosti pokazala je najveću korisnost raženog kruha sa cjelovitim zrnom (za muškarce), zatim kupusa (i za žene i za muškarce) te korjenastog povrća (za žene). Drugim riječima, oni ispitanici koji su ih češće konzumirali (ili koji ih konzumiraju) živjeli su (žive) duže. Ovo istraživanje ukazuje na činjenicu da je moguće oblikovati režim prehrane koji će pridonijeti dugovječnosti, a koji je, iako se  oslanja upravo na tradicionalni nordijski način ishrane, moguće prilagoditi kulturnom kontekstu.


Slični članci: