10 neistina o zdravoj prehrani

Zdrava prehrana
Zdrava prehrana

Kada se radi o prehrani, pogotovo zdravoj prehrani svatko ima svoju teoriju. Nutricionisti, liječnici, žene na dijeti, muškarci, svatko na svoj način doživljava učinke zdrave prehrane. S obzirom da je svaki organizam jedinstven, to ima i smisla jer ga treba osluškivati no postoje određeni mitovi o hrani kojima bespogovorno vjerujemo, a krivi su. Koji su to i zašto, pročitajte u nastavku.

10 NEISTINA:

1. Jaja su nezdrava

Svi znamo da su jaja puna kolesterola, ali to ne znači da automatski idu na listu stvari koje ne smijemo jesti kako ne bi oboljeli od srčanih bolesti. Ipak, dokazano je kako jaja sadrže dobar kolesterol, a ne onaj koji povećava kolesterol u krvi te nisu povezana sa srčanim oboljenjima. A osim kolesterola sadrže brojne druge hranjive tvari, uključujući rijetke antioksidanse koji štite oči.

2. Zasićene masnoće su loše za nas

Prije par desetljeća stvorilo se mišljenje kako je konzumacija masti, pogotovo zasićenih masti stvorila epidemiju srčanih bolesti. 2010. istraživanje je pokazalo da jedno s drugim nema nikakve uzročno-posljedične veze. Stoga nema potrebe da izbjegavate meso, kokosovo ulje, sir i putar. Naravno, kao i sve, bitno ih je konzumirati u umjerenim količinama.

3. Svi trebaju jesti žitarice

Ne znamo otkud je potekla pomama za žitaricama, ali njihova sveprisutnost u svim dijetnim režimima i savjetima za zdravlje je uistinu fascinantna. Iako bogate vlaknima, nemaju ni približno hranjivih tvari kao recimo povrće. Osim što žitarice nisu toliko zdrave koliko mislimo, glavni sastojak im je pšenica za koju je dokazano kako može uzrokovati veće ili manje zdravstvene probleme. Također, moderna pšenica sadrži veliku dozu proteina glutena na kojeg je velik broj ljudi osjetljiv. Štoviše, gluten zna uzrokovati oštećenje crijevne sluznice, bol, napuhanost i umor.

4. Konzumiranje velikih količina proteina loše je za kosti i bubrege

Smatra se kako razne dijete s visokim unosom proteina uzrokuju osteoporozu i bolesti bubrega. Istina je da proteini kratkotrajno povećavaju izlučivanje kalcija iz kostiju, ali dugoročna istraživanja pokazala su upravo suprotno. Proteini pridonose zdravlju kosti i smanjuju potencijalnu mogućnost loma. Što se tiče bolesti bubrega i ovdje se situacija pokazala sasvim suprotnom. Probleme s bubrezima uzrokuju dijabetes i visoki krvni tlak, a proteini pomažu kod sprječavanja jednog i drugog.

5. Low - fat hrana je dobra za nas

Ne znam jeste li svjesni ove činjenice, ali kad se iz hrane izvuče mast ona doslovno ima okus stiropora. Kako bi proizvođači low fat hrane nadoknadili okus dodaju joj razne sastojke koji trebaju kompenzirati mast. Pretpostavljate, to nikako ne može biti dobro. Najčešće su to zaslađivači koji iako imaju manje kalorija od običnog šećera I puno su štetniji za organizam.

6. Bitno je jesti više manjih obroka tijekom dana

Ovo je jedan od onih mitova koji znanstveno nikako ne može imati smisla. Istina je da konzumiranje hrane potiče metabolizam na rad, ali konačna količina hrane je ta koja određuje upotrebljenu energiju, a ne broj obroka. Brojna istraživanja dokazala su da nema razlike u tome podijelite li dnevnu količinu hrane na 3 ili 6 obroka, štoviše konstantno jelo nije prirodno organizmu. Zanimljivo je da je jedno od istraživanja pokazalo kako je opasnost za oboljevanje od raka debelog crijeva za čak 90% veća kod ljudi koji jedu 4 obroka na dan za razliku od onih koji jedu samo 2.

7. Ugljikohidrati bi trebali biti najveći izvor kalorija

Uvriježeno je mišljenje kako bi low-fat dijeta trebala sadržavati između 50 i 60% ukupnih kalorija u ugljikohidratima. Ovaj tip dijete bogat je žitaricama i šećerom, s malim količinama namirnica poput mesa i jaja (mit br. 1). Pokazalo se kako je ova dijeta učinkovita kod onih koji su prirodno mršavi dok kod ljudi krupnije građe tolika količina ugljikohidrata može biti opasna.

8. Omega – 6 kiseline i biljno ulje su dobri za vas

Polunezasićene masti smatraju se zdravima jer snižavaju rizik od srčanih bolesti. Međutim, mnogi ne znaju kako postoji više vrsta polunezasićenih masti i kako nisu sve dobre za nas. Omega – 3 i Omega – 6 kiseline moraju biti u savršenoj koleraciji kako ne bi nastao problem u organizmu. Ukoliko Omega – 6 prevladavaju, doći će do smetnji, a biljna ulja glavni su izvori istih. Konzumirajte Omega – 3 kiseline i klonite se industrijskih sjemenki i biljnog ulja.

9. Dijete s niskim unosom ugljikohidrata su opasne

Znanstveno je dokazano kako su dijete s niskim unosom ugljikohidrata najzdraviji, najlakši i najučinkovitiji način za izgubiti na težini i preusmjeriti metaboličke bolesti.

10. Šećer nije zdrav jer sadrži “prazne” kalorije

Istina je, šećer sadrži brojne kalorije bez nutritivne vrijednosti. Ipak, najštetnije u šećeru je fruktoza koja potiče stvaranje masnoća i pojavu različitih metaboličkih bolesti. Stoga, klonite ga se što više možete!


Slični članci: