Ukoliko ste došli na godišnji odmor, a u blizini nema ničeg osim mora, uvijek postoji riješenje i za takvu situaciju. Ranojutarnje plivanje može biti vaš bijeg od problema, suvišnih razgovora, politike... Jednostavno doslovno zaronite u svoj svijet. Ovdje sam pisala o plivanju u bazenima, ali sva pravila vrijede i općenito za plivanje. Naravno, samo imajte u vidu svoju sigurnost. Ne plivajte na rutama dozvoljenima vožnji brodova. Ne spekulirajte samovoljno kad ima ili nema brodica. Držite se rute koja vam je u naseljenim mjestima označena bovama, a u ne naseljenim označite sami svoju rutu prilagođenu zakonu.
Plivanje je ljudska aktivnost koja postoji od kad je i čovjeka, a prve slike plivanja datiraju u kameno doba. Prvi zapis o plivanju potječe iz 2000. godine prije nove ere. Među najstarijim djelima u kojima se spominje plivanje su Gilgameš, Ilijada, Odiseja i Biblija.
Prvo poznato plivačko natjecanje održalo se u Europi, oko 1800. godine kad su plivači odmjerili snage u prsnom plivanju. Plivanje je bila disciplina i na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine.
Plivanje je jedan od osnovnih sportova jer se iz njega uz atletiku razvijaju ostali sportovi kao vaterpolo, moderni petoboj, triatlon, sinkronizirano plivanje... Kako uključuje većinu mišićnih skupina i osigurava dobar aerobni učinak, a koristi i otpor vode, plivanje se smatra jednim od najtemeljitijih oblika vježbanja: osnažuje mišiće cijelog tijela, podiže vitalnost i jača kardiovaskularni sustav. Plivanje povećava i jača mišiće srca, stabilizira krvni tlak, poboljšava opskrbljenost srca i pluća kisikom, produbljuje disanje te povećava kapacitet pluća. K tome, djeluje opuštajuće na živčani sustav, poboljšava pokretljivost zglobova i koordinaciju rada ruku i nogu te pozitivno utječe na vezivno tkivo.
Ukoliko ste se odlučili učiniti nešto dobro za svoje zdravlje - predlažemo vam plivanje kao najbolji izbor.
Plivanje pozitivno utječe na:
- srce i krvni tlak
- pluća
- sve mišićne skupine i vezivno tkivo
- artritis astmu
- prekomjernu težinu
- stres i napetost
Jedna od najvećih prednosti plivanja je pozitivno djelovanje na vaše srce te stabiliziranje krvnoga tlaka. Plivajući koristite sve glavne mišićne skupine i snažno aktivirate rad srca i pluća što je bolje od bilo kojeg vježbanja na spravama koje najčešće koriste samo jednu mišićnu skupinu. Plivanjem se produbljuje disanje, pa time i povećava kapacitet pluća. Upravo zbog jačanja pluća, plivanje se preporučuje i osobama koje boluju od astme.
Za razliku od trčanja, aerobika ili treninga s utezima, u plivanju se ne izlažete opasnosti od ozljeda vezivnog tkiva. Plivanje se preporučuje kao tretman za jedan od najtežih kroničnih oboljenja, oblik artritisa poznat kao ankilozantni spondilitis (kronična upala kralježnice). Znanstvenici sa Sveučilišta Ege u Izmiru su zaključili da je plivanje značajno pomoglo oboljelima od ove bolesti. Za plivanje se odlučuju i mnogi sportaši koji se aktivno bave drugim sportovima. Plivanje se posebno preporučuje sportašima s ozljedama koji ne smiju raditi nikakve vježbe s opterećenjima zglobova.
Uz plivanje, u ovakvim se slučajevima preporučuju i razne vježbe u vodi poput aerobika u vodi i trčanja po vodi.
Plivanje se smatra idealnim sportom za ljude s prekomjernom težinom, trudnice te osobe s bolovima u nogama ili donjem dijelu leđa. Plivanje se preporučuje i osobama s problemima s ravnim stopalima te koordinacijom. Plivanje pozitivno utječe na cirkulaciju i podiže nivo energije - nakon plivanja se nećete osjećati izmoreno kao nakon drugih sportova, a pozitivno će utjecati na vaše zdravlje. Smanjenje stresa će poboljšati vašu svakodnevicu i popraviti odnose s ljudima koji vas okružuju.
Plivanjem se trenira cjelokupna muskulatura tijela, ruke, ramena, leđa, grudni koš, stražnjica i noge, stječe se zavidna kondicija i izdržljivost te usporava proces starenja. Osim što produžuje mladost, plivanje koristi i ljepoti tijela. K tome, plivanjem se troše kalorije i potiče mršavljenje (slobodan stil - za trideset minuta izgori otprilike 350 kalorija!). Jednostavno rečeno, plivanje jača zdravlje.
No, ne samo to...Na američkom institutu u Seattleu otkriveno je da žene koje plivaju pet puta tjedno mogu za 20% posto smanjiti rizik od raka dojke!
Tijekom jednog sata plivanja slobodnim stilom možete sagorjeti od 500 do 700 kalorija. Sat vremena prsnog plivanja sagorijeva 750 kalorija i sjajno jača prsne mišiće. Najteži stil je leptir ili delfin i on sagorijeva 800 kalorija u sat vremena. Ležanje na vodi, može vam poslužiti kao odmor od ostalih stilova. Leđni stil sagorijeva 500 kalorija. Želite li se riješiti celulita na bedrima, plivajte leđno i udarajte nogama kružnim pokretima.
Plivanje u vidu rekreacije preporuča se i starijima i odraslima, pa čak i osobama koje imaju stanovite srčane tegobe (u dogovoru sa liječnikom). Srčani mišići postaju snažniji, a zbog jačanja mišića grudnog koša produbljuje se disanje, a tijelo dobiva više kisika. Tijekom plivanja, u pokretu je naše cijelo tijelo i ne treba posebno naglašavati kakav je to dobar učinak za ruke i noge. Na čovjekovo zdravlje plivanje može djelovati i na potpuno psihološkoj bazi.
Jedna od najvećih prednosti plivanja je olakšanje od stresa i napetosti. Tijelo u um se u vodi opuštaju - što više vremena provedete u vodi, više ćete se opustiti.
Nakon 30-ak (ili više) minuta provedenih u bazenu, osjećati ćete se opušteno, i pun pogodak bio bi odlazak u saunu na dodatno rasterećenje od briga i problema. Ukoliko saune ipak nema u blizini, negdje drugdje pronađite malo vremena za sebe i opuštanje... Kako bi plivanje imalo bilo kakav učinak, preporuča se 'trenirati' svakodnevno 30-ak minuta, ili barem tri puta tjedno. Izaberite stil plivanja koji vam najviše odgovara.
Nadalje, kako preko glave, koja je jedina iznad površine vode, gubimo mnogo topline, uvijek plivajte sa silikonskom kapom, koja će vašem tijelu pomoći da zadrži energiju i bude izdržljivije. Jednako tako, radije plivajte u toplijem nego u hladnijem bazenu, jer toplija voda potiče bolju prokrvljenost mišića te sprječava neugodne grčeve. Nakon što otplivate zadanu rutu, nemojte odmah izaći iz vode, već lagano plivajte leđno kako bi se normalizirao krvotok.
Ukoliko ste početnik, izuzetno je važno da tijekom plivanja naučite pravilno disati. Kad naučite tehnike disanja, moći ćete plivati brže, a i ukupni pozitivan učinak plivanja će biti poboljšan. Koncentrirajte se na disanje te cijelo vrijeme dok plivate držite usta zatvorena. Pokušajte uskladiti disanje s pokretima. Na taj način ćete povećati sposobnost pluća da uzmu onoliko zraka koliko mogu zadržati do izdaha. Kad ovo uvježbate, popravit ćete brzinu i okretnost. Početnici udišu nakon svakog pokreta i navikavaju se na usklađenost uma i tijela, dok uvježbani plivači udišu nakon tri ili četiri pokreta.
Imajte na umu da tehnike disanja ovise o stilu plivanja za koji se odlučite. Pri slobodnom plivanju zrak udišete kad glavu okrenete na stranu, dok kod prsnog plivanja zrak udišete u trenu kad vam je cijela glava izvan vode.
Prije udisanja novoga zraka izdahnite sav zrak te pazite da ne udišete previše zraka jer se na taj način nećete uspjeti koncentrirati na usklađenost plivačkih pokreta i disanje. Također, nije dobro plivati gladan ili punog trbuha. U ljetnim mjesecima plivajte što više u moru, ali nikako ne pretjerujte, u slučaju grčeva odmah iziđite iz vode i opustite se.
Eto, previše je razloga zašto se baviti plivanjem - priuštite si dobro tijelo za ljeto, jer vi to zaslužujete!
Ugodnu zabavu u ljetnim danima!
