Postoji li doista „pivski trbuh“?

Dobro je poznato da umjerena i odgovorna konzumacija piva može imati povoljno djelovanje na zdravlje. Važno je naglasiti da je ključna riječ „umjereno“, a pritom se misli na 3-6 dl piva dnevno za muškarce i do 3 dl dnevno za žene. Ipak, često se može čuti vjerovanje da će konzumacija piva uzrokovati „pivski trbuh“. Osim što taj urbani mit intrigira obične ljude, tom se temom već godinama bave i mnoga znanstvena istraživanja.

Tako je prošle godine u uglednom časopisu Nutrition Reviews objavljen pregled svih istraživanja koja su se bavila povezanošću unosa piva s većim opsegom struka i debljinom. U razmatranje su uzeli 35 opservacijskih i 12 eksperimentalnih studija. Studije su pokazale kako nema dokaza da umjeren unos piva (<0,5 l/dan) utječe na opseg struka ili pojavu debljine. Nasuprot tome, u populaciji koja konzumira više od 1 l piva dnevno ili više od 4 l tjedno izgledno je nakupljanje kilograma u predjelu struka, ali i općenito suvišnih kilograma, osobito kod muškaraca.

Također, populacijske studije provedene u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje je prosječna konzumacija piva visoka, pokazale su da osobe koje piju više od 1 litre piva dnevno prosječno teže više. Međutim, ista povezanost uglavnom nije utvrđena kod žena, vjerojatno stoga što žene općenito rijetko redovito piju veće količine piva.

Pivo ima sličnu energetsku vrijednost kao mlijeko i nema nikakvih „skrivenih“ spojeva koji bi poticali debljanje, posebice nastanak „pivskog trbuha“. Pretjerivanje s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultirat će gomilanjem masnog tkiva. Razlog eventualnoj sklonosti nakupljanju kilograma u pivopija možda leži u činjenici da se u pivu katkad pretjeruje jer se smatra „tekućom hranom“, a poznato je da tekuće kalorije ne osiguravaju jednak osjećaj sitosti kao kruta hrana. Također, znanstveno je dokazano da su prehrambene navike ljubitelja piva koji konzumiraju to piće više od preporučene dnevne doze manje u skladu s nutricionističkim preporukama. Iako to nije pravilo, strastveni pivopije trebali bi više pozornosti posvetiti konzumaciji voća i povrća te kvaliteti masnoća u prehrani.

Na kraju, može se zaključiti da na postojanje „pivskog trbuha“ utječe jedino količina piva ili bilo kojeg drugog pića ili hrane koju konzumiramo, ali i način života. Ne postoji mehanizam koji bi utjecao na skladištenje masti u predjelu trbuha kao posljedica konzumacije piva. Drugim riječima, ako se pridržavate preporuka, nema rizika od povećanja tjelesne mase ili pojave trbuščića.

Hranjive tvari iz piva

Više od 90 posto piva čini voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Pivo ne sadržava masti, ima nizak udio proteina, a ugljikohidrati uglavnom potječu iz ječma. Kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine skupine B koji ostaju u pivu. Pivo sadržava i mnogobrojne elemente u tragovima i minerale poput željeza, kroma, bakra, silicija i kalija. Njihova količina ovisi o podrijetlu sirovina, načinima pripreme i proizvodnom procesu. U pivu se nalazi širok spektar biološki aktivnih komponenti s povoljnim učinkom na zdravlje podrijetlom iz bilja. Riječ je o fitokemikalijama, posebice polifenolima, a najviše se nade polaže u fitokemikaliju iz hmelja – ksantohumol, koji predstavlja gorku tvar u pivu, a ima mnogobrojna blagotvorna djelovanja.

doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender 


Slični članci: