Neke dijete povećavaju rizik od srčanih oboljenja

metar za uzimanje mjera

Svi smo se nekada našli u situaciji kada smo odlučili da je vrijeme za dijetu. Svi volimo fino jesti, a to se nažalost i vidi pa sva istraživanja pokazuju kako su Hrvati sve deblji. No je li odlazak na dijetu najbolja ideja i kako trebamo jesti da se ne debljamo i ostanemo zdravi pitanja su na koja ne znamo odgovor. Činjenica je da dijetu biramo prema trendu, netko nam je rekao da je ta i ta dijeta najbolja pa je iako malo znamo o prehrani odlučimo isprobati. No s dijetama treba biti oprezan.

Istraživanje dugo 25 godina, provedeno u sjevernoj Švedskoj, a objavljeno u komercijalnom časopisu Nutrition Journal, pokazalo je kako određene popularne dijete s malim dnevnim unosom ugljikohidrata mogu dovesti do povećanja razine kolesterola. Tijekom zadnjih 25 godina, indeks tjelesne mase globalnog stanovništva se povećavao bez obzira na način prehrane, a činjenica je da su povećani indeks tjelesne mase i povećana razina kolesterola pokazatelji povećanog kardiovaskularnog rizika.

Učestalost kardiovaskularnih oboljenja bila je najviša u sjevernoj Švedskoj tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa su se Šveđani sjetili uspostaviti program "Västerbotten Intervention" (VIP) s ciljem boljeg označavanja hrane, informiranja o zdravlju, ukazivanja na kvalitetnije načine pripremanja obroka i važnost redovitih zdravstvenih pregleda te uspostavljanja sustava savjetovanja o pravilnom i zdravom načinu prehrane. Pokrenut još 1985. godine, program VIP i danas radi punom parom. S obzirom da Hrvati postaju sve deblji i teži, možda bi i hrvatska Vlada trebala razmisliti o uvođenju nekakvog programa koji bi se mogao ugledati na ovaj.

Kako bi došči do ovih rezultata istraživači sa Sveučilišta Umeå, Sveučilišta u Gothenburgu i Nacionalno vijeće za napredak u svom su istraživanju kombinirali evaluaciju VIP programa s podacima iz projekta „Who Monica“ koji proučava rizične faktore kardiovaskularnih oboljenja. Ispitali su spomenutu pojavu povećanja indeksa tjelesne mase i razine kolesterola koja je globalno prisutna već 25 godina.

Utjecaj švedskog programa VIP najuočljiviji je kod unosa količine masti i ugljikohidrata. Kod muškaraca je unos masnoća smanjen za 3 %, kod žena je ta promjena iznosila 4 % sve do 1992. godine, nakon čega je taj iznos ostao je u sličnim okvirima. Osim utjecaja na smanjenje unosa masti, program je utjecao i na promjenu vrsta masti koje ljudi konzumiraju pa je, primjerice, maslac zamijenjen namazima sa niskim udjelom masnoće, što se odrazilo na smanjenje razine kolesterola. Nakon 2005. godine razina ukupnih i zasićenih masti počela je rasti i vraćati se na razinu čak i višu od one iz 1986 godine, a količina konzumiranih složenih ugljikohidrata je opadala. Vremenski period ovih pojava podudarao se s medijskom promocijom dijeta s niskim glikemijskim indeksom pa se posljedično razina kolesterola opet počela povećavati, unatoč dostupnosti lijekova koji pomažu  u njegovu smanjenju.

 „Povezanost između prehrane i zdravlja vrlo je složena jer uključuje specifične dijelove prehrane, interakciju između tih dijelova te interakciju s određenim genetičkim faktorima i individualnim potrebama. Iako način prehrane koji uključuje nisku razinu ugljikohidrata i visoku razinu masti može pomoći u kratkoročnom gubitku težine, rezultati švedskog istraživanja pokazuju da dugoročni gubitak tjelesne težine nije moguće održati te da ovakav način prehrane povećava kolesterol u krvi koji zapravo predstavlja glavni rizik od kardiovaskularnih oboljenja“, izjavila je Ingegerd Johansson, voditeljica istraživanja.

Dakle zaključak cijele priče je da s dijetama morate biti jako oprezni.


Slični članci: