Istine i laži o trudnoći i "famoznim" kilogramima

#dANAs.nazdravlje by Ana Gruica

Ana Gruica diplomirana je glumica, strastvena ljubiteljica sportova i zdravog načina življenja. Apsolventica je specijalističkog diplomskog studija na Kineziološkom fakultetu u Splitu - smjer rekreacija i fitness.


Ana Gruica

Upravo u trenutku objavljivanja ove kolumne prošlo je gotovo deset mjeseci od rođenja moga djeteta i sada kad su hormoni prisutni u manjoj količini vjerujem se da sam u stanju trezveno i bez previše emocija prenijeti svoje iskustvo tijekom i nakon poroda. Ovo nije članak koji bi trebao biti protumačen kao hvalisanje ili pak kukanje, niti kao promicanje mršavljenja nakon poroda. Ovo je članak o činjenicama, sada već doživljenih na vlastitoj koži.

Nema te žene koja za vrijeme svoje trudnoće nije primijetila drastične promjene na svom tijelu. Recimo da je tih devet mjeseci relativno kratak period u kojem se žena mora naviknuti na velike promjene svog tijela. Kako smo u mnogočemu različite, tako i percepcija trudnoće u odnosu na tijelo je relativna i mijenja se od žene do žene, od osobnosti do osobnosti, od karaktera do karaktera... Stoga je suludo nametati što bi se o trudnoći trebalo misliti. Svatko ima pravo na svoj subjektivan doživljaj tog uistinu posebnog perioda u životu svake žene. Kako su žene različite karakterom, tako su drugačije i konstitucijom tijela, pa je tako sasvim neodgovorno pisati koliko je kilograma prosječno poželjno dobiti u vrijeme trudnoće. Žena nježne krhke građe i žena amazonskih proporcija ne mogu i ne smiju dobiti isti broj kilograma. Također, žene su i podijeljene prema građi tijela. Tako svijetom hodaju endomorfne, mezomorfne i ektomorfne građe tijela.

Endomorfna - Mekše tijelo, slabije razvijena muskulatura, zaobljena građa,  sporiji i teži gubitak kilograma, u stanju su lako razviti mišićnu masu kao i mezomorfi.
Tijelo krajnjeg primjera endomorfa okruglo je i meko. Njihova fizionomija stvara dojam da je većina tjelesne mase koncentrirana oko struka. Udovi su nešto kraći, što tijelu daje zdepast oblik. Šake i stopala endomorfa relativno su malene, a nadlaktice i natkoljenice često su znatno jače od podlaktica i potkoljenica.

Mezomorfna -  Atletski tip solidnije građe, trokutasto građen trup: ramena šira od struka (osim ako potonji ne prekriva višak masnoće), snažnije tijelo: šira ramena i prsa, deblje ruke, mišićave noge, ozbiljnija muskulatura koju bez problema nadograđuju, izvrsno držanje, deblja koža, lakše nakupljaju masno tkivo od ektomorfa.

Idealan tip mezomorfa karakteriziraju razvijena muskulatura i masivnije kosti, širi torzo koji se sužava prema struku. Konture lubanje su naglašenije, sa istaknutim jagodičnim kostima i snažnijom, četvrtastom i često masivnom čeljusti. Ruke i noge su razvijenije, a čak su i mišići šaka istaknuti. 

Ektomorfna - Osjetljiva i krhka građa, ravan i uzak prsni koš, malena i uska ramena,  dugačke ruke i noge, nizak postotak tjelesne masnoće,duguljasta i tanašna muskulatura koja se sporije i teže razvija.

Ekstreman slučaj ektomorfa karakterizira delikatna građa: maleni zglobovi, lake kosti, dulji ekstremiteti te tanji mišići zbog kojih i ne tako visok čovjek djeluje izduljenije. Oni nisu prirodno obdareni snagom, stoga moraju naporno raditi za izgradnju svakog grama mišića. Da ni za njih nije nemoguće stvoriti ozbiljniju mišićnu masu.

Ipak, optimalan porast težine tijekom drugog i trećeg tromjesečja iznosi oko 300 − 500 g na tjedan. Prosječan porast težine u trudnoći jest oko 12 kg (između 11,5 i 16 kg). Primjeren porast težine u trudnoći ujedno smanjuje rizik od komplikacija tijekom trudnoće i porođaja, te premale porođajne težine (optimalna porođajna težina jest između 3,1 i 3,6 kg). Žene koje dobiju više kilograma tijekom trudnoće imaju veći rizik od razvitka bolesti koje su povezane s pretilošću. Te bolesti uključuju gestacijski (trudnički) dijabetes, hipertenziju (povišeni krvni tlak) uzrokovanu trudnoćom, preeklampsiju i kongenitalne bolesti (prirođene anomalije).

Ako uzmemo u obzir različitosti građe tijela, konstitucije tijela, karakterne osobine, sociološke razlike, kao i razlike u crtama osobnosti i poimanju trudnoće, jasno je da pristup dobivenim kilogramima nikako ne može biti isti. Čak i razlika u stupnju školovanja doprinosi kako se žena odnosi prema temi kilograma. Nikako pri tome ne mislim da netko bolji ili gori od ovog drugog, ali se pristup jednostavno razlikuje. Ukoliko uzmemo sve čimbenike u obzir, eto i teme koja je „vrući krumpir“ i vječno goruća tempirana bomba.

Ukoliko se temi pristupa s malo manje srčane strane, a više znanstvene, jasne su neke osnovne smjernice. Ovdje će ih biti deset. A to su pod:

Br.1.: PREHRANA TOKOM TRUDNOĆE BITAN JE I VAŽAN FAKTOR RAZVOJA DJETETA

Kad se priča o prehrani tijekom trudnoće važno je naglasiti da zdrava prehrana utječe na razvoj bebe, na psiho – fizičko stanje majke, na koncu u na kasniji povratak na staru kilažu.

Prehrana prije trudnoće ima važan utjecaj za optimalan razvoj i rast fetusa. Od posebne je važnosti folna kiselina, vitamin iz skupine B kompleksa. Za vrijeme trudnoće dnevne potrebe za folnom kiselinom povećavaju se gotovo 100. Folna kiselina igra važnu ulogu u stvaranju krvnih stanica, u sintezi nukleinskih (DNK) i nekih drugih aminokiselina, normalnom funkcioniranju živčanog sustava, a njezin nedovoljan unos u trudnoći povezuje se s defektom neuralne cijevi u embrija. Iako je zastupljena u hrani (tamnozeleno povrće, naranče, proizvodi obogaćeni folnom kiselinom − žitarice, neke vrste brašna), preporučuje se uzimati suplement folne kiseline u dozi od 400 µg, jer se normalnom prehranom ta količina teško može unijeti. Zbog visokog postotka neplaniranih trudnoća, ženama u reproduktivnoj dobi koje bi mogle zatrudnjeti općenito se preporučuje da uzimaju suplemente folne kiseline.

Br.2.: ŠTO TOČNO ZNAČI JESTI ZA DVOJE?

S obzirom da se mnoge majke povode onom starom „jesti za dvoje“, važno je znati razliku povećanja unosa kvalitetnih namirnica umjesto prejedanja i unosa ogromnih količina šećera i ugljikohidrata.

Potrebe u kalorijama u trudnoći bitno se ne razlikuju od uobičajene potrebe odrasle žene. Od 4. mjeseca trudnoće treba unositi samo otprilike 200 − 300 kcal više, što su npr. dvije veće jabuke i jedna banana, ili šaka orašastog i suhog voća koji se mogu raspodijeliti kao užina tijekom dana. “Jesti za dvoje” nije potrebno. Redukcijske dijete u trudnoći su zabranjene. Tijekom dana potrebno je uzimati lagane obroke 5 − 6 obroka na dan. Trebalo bi jesti svaka 3 sata (3 glavna obroka + 2 do 3 užine). Izbjegavajte duža gladovanja. Prednost treba dati hrani koja nije “opterećena” suvišnim kalorijama:

1. bjelančevine (jaja, perad ili riba, mlijeko i/ili mliječni proizvodi, grah, tofu)

2. ugljikohidrati (voće, povrće, cjelovite žitarice)

3. ‘poželjna’ masnoća (maslinovo ulje, orašasti plodovi, masna riba, avokado, sjemenke).

Br.3.: ŠTO I KADA U PRVIM DANIMA NAKON PORODA?

Porod je prošao, započinje novo, prekrasno razdoblje u vašem životu – život sa djetetom. Razdoblje koje će ponekada imati i svojih težih (umor, iscrpljenost, neprospavane noći), ali prije svega jedinstvenih i nezaboravnih trenutaka zajedništva, topline i ljubavi s vašim tek rođenim djetetom.

VJEŽBE U PRVIM DANIMA NAKON VAGINALNOG POROĐAJA

Vježbe u prvim danima nakon vaginalnog porođaja obuhvaćaju aktivnost nogu, ruku i trbuha. Preporuka je da se što ranije počne što češće ustajati iz kreveta i hodati.
• U prva dva dana je dovoljno do zahoda i kratko pa sobi, ovisno o subjektivnom osjećaju, analgeziji i rezu na međici. Prije ustajanja iz kreveta napraviti vježbe za cirkulaciju.
• U prvih 24-48 sati nakon poroda okretati se preko boka na trbuh, na kojem ostati do 15 min. Svakim danom se produžuje vrijeme boravka na trbuhu. Drugi dan nakon poroda provjeriti mišiće zdjeličnog dna. Napraviti trening za mišiće dna zdjelice. Postupno povećavati vrijeme kontrakcije. Nakon tjedan dana, ako nema problema s rezom na međici, kontrakciju zadržati najmanje 10-15 sekundi, a vježbu ponoviti 30-50 puta dnevno.
• Nakon trećeg dana lagano naizmjenično podizati noge na krevetu. Ako je napravljen rez na međici, prvih tjedan dana izbjegavati pomicanje nogu, bočno dizanje, čučnjeve, duže sjedenje, posebice prekriženih nogu. Prilikom pokretanja natkoljenice na strani na kojoj je rez (najčešće lijeva) osjeća se zatezanje, pečenje, bol.
• Rotacije trupa ne preporučuju se u prva dva mjeseca nakon 

VJEŽBE U PRVIM DANIMA NAKON CARSKOG REZA

U prvim su danima bitne vježbe za cirkulaciju jer se više miruje. Često bol u rani ograniči pokret. Podizanje nogu od podloge ne preporučuje se prije drugog dana. Okretanje na bok i podizanje preko boka, treba se raditi na način da se rotira cijelim bočnim dijelom tijela. Kad se tijekom prva tri dana hoda preporuča se da se područje donjeg dijela trbuha pridržava rukama uz svjesno uvlačenje trbušnih mišića kako biste podržali unutarnje organe da se smanji osjećaj visenja. Ako je carski rez rađen u općoj anesteziji neizbježne su i vježbe disanja. Izvoditi vježbe svakih 15-20 minuta u budnom stanju posebice u prva dva dana. Kod većina žene bol u rani pojačana je između 3.i 5. dana zbog ubrzane mikrocirkulacije i normalnog procesa zarastanja rane. Podizanje djeteta dovoljno je opterećenje u prvih 3 tjedna poslije carskog reza kontraindicirani su nagli trzajni pokreti.

Br.4.: DIJETA NAKON PORODA?

Bitno je razlikovati riječi. Dijeta i zdrava prehrana NISU dva ista pojma. Dijeta je izgladnjivanje sa neizbježnim več poznatim, jo-jo efektom, a zdrava prehrana je životni stil, životni moto i voljenje same sebe. Točnije ulaganje u svoju budućnost, u ovom slučaju i ulaganje u budućnost svog djeteta.

Kriteriji za zdravo mršavljenje uvijek su isti, a definirani su osnovnim biokemijskim načelima. Postoje dvije skupine žena nakon porođaja, one koje doje i one koje ne doje. Tijekom razdoblja dojenja vrlo je važna uravnotežena i raznolika prehrana. Dojilja svojim pravilnim prehrambenim navikama pruža optimalne temelje za djetetov rast i razvoj. Za vrijeme dojenja povećane su potrebe za energijom i hranjivim tvarima s obzirom na to da dijete sve potrebne tvari za svoj rast i razvoj crpi iz majčina mlijeka. Zbog toga majka mora sve važne nutrijente nadoknaditi svojom prehranom. Prehrana tijekom razdoblja dojenja nije komplicirana i ne zahtijeva nikakve posebne dijete. Treba jesti miješanu i raznovrsnu hranu koja obuhvaća sve osnovne skupine namirnica: žitarice, mlijeko i mliječne proizvode, meso, voće i povrće. Dojilja u prosjeku treba 500 kcal na dan više nego normalna, zdrava žena koja nije trudna i ne doji. Dodatne energetske potrebe ovise i o konstituciji majke i o potrebama novorođenčeta.

Dodatnih 500 kcal na dan nije puno, zato pripazite što i koliko jedete kako ne biste dobili prekomjernu tjelesnu težinu. Uz pravilnu prehranu potrebna je i dodatna suplementacija vitaminima i mineralima. Na prvome mjestu je kalcij, kojeg se mlijekom kod dojenja luči velika količina. Ako ga u hrani nema dovoljno, dojilja ga uzima iz kostiju, pa je to jedan od čimbenika koji poslije može uzrokovati osteoporozu.

Br.5.: ŠTO JE TO VRIJEME „BABINJA“?

Vaginalno čišćenje nakon porođaja normalna je pojava i potrajat će nekoliko tjedana sve dok tkivo maternice potpuno ne zacijeli. Što sve trebate znati o lohijama?

Ovo nije tema o kojoj žene rado govore. No, krvarenje ili lohije neizbježan su i važan dio oporavka nakon porođaja. Budući da o toj temi često kruže krive informacije, vrijedi razjasniti činjenice. Babinje će službeno potrajati oko 6 tjedana. Za to će vrijeme žena imati veći ili manji iscjedak koji će postupno nestajati.

Na mjestu odvajanja posteljice od maternice stvara se rana promjera oko 12 centimetara. Budući da se radi o velikoj rani, tijelo se mora pobrinuti da ne dođe do nagla gubitka krvi zbog čega se maternica počinje grčiti i skupljati. Žena će to grčenje osjetiti kao odjeke trudova – katkad bolnih, a katkad samo kao osjećaje zatezanja u donjem dijelu trbuha. Kroz te će se kontrakcije zatvoriti otvorene krvne žilice u maternici, formirati ugrušci na mjestu rane i time se spriječiti jako krvarenje. Ovi će se grčevi povremeno pojavljivati i sljedećih tjedana u trenucima dojenja, odnosno stimuliranja bradavica sisanjem i upravo će oni poticati izlučivanje krvi i sukrvice, tj. lohije. Dojenje će u tom smislu poticati brži povratak ženinih organa na staro mjesto i u staru formu.

Pišem ovako detaljno kako bi žene shvatile da prvih 40 dana se NE SMIJE biti fizički aktivan u smislu bilo kakvog treninga. A vjerujem da niti ne mogu biti. Prva sam se smijala svojoj majci i komentarima o babinjama i starih običaja ne pranja kose za vrijeme prvih 40 dana. Danas, iako je medicina i kultura napredovala da se, eto, može i ranije oprati kosa, sasvim mi je jasno zašto su naše bake bile tako osjetljive na taj period. Zamislite u stara vremena, bez fena za kosu, centralnog, direktne medicinske skrbi, interneta, babice koja vas obilazi, oprati kosu ili se igrati sa zdravljem?! Pa naravno da je bilo, nažalost, smrtnih slučajeva nakon poroda u to i takvom iznimno osjetljivom razdoblju.

Br.6.: KADA ONDA ZAPOČETI S VJEŽBANJEM?

Žena koja inače trenira može slobodno trenirati do šestog mjeseca trudnoće, ali lagano. Postoji i program za trudnice. No ženama koje nisu nikada trenirale nije preporučljivo da počnu u trudnoći. Poslije poroda i inače aktivne žene mogu početi trenirati nakon 40 dana babinja. Ostalima nije preporučljivo. Pritom mislimo i na žene koje su rodile carskim rezom. Brzo hodanje, duge šetnje s kolicima, stepenice, za početak su sasvim dovoljne. Naravno, ukoliko ste i ranije bili fizički aktivni slobodno se vratite svojim starim treninzima, ali ne i istim intenzitetima. Ukoliko niste trenirali, a mislite da morate ili vam se jednostavno stvorila želja prvenstveno se posavjetujte s doktorom ginekologom, a potom u svakom fitness centru pitajte instruktora da vas uputi u lagano istezanje i vježbanje. Postoje i grupe joge, pilatesa i „mirnijih“ vježbanja koji će vam pomoći da se osjećate mirnije, staloženije i bolje u vlastitoj koži.

Br.7.: KAKO TRENIRATI I DOJITI?

Vježbanje u vrijeme dojenja nije zabranjeno i treba ga provoditi umjerenim programom, uz dovoljno odmora. Postupak prije vježbanja trebao bi uključivati podoj pa potom vježbanje te ponovni podoj najranije 30 minuta do sat vremena nakon vježbanja.

Ako ste vježbali manje intenzivno (bez bicikla, pokretnih traka, utega ili intenzivnog napora kod trčanja pri čemu su otkucaji srca 120 u minuti duže od 15 minuta), možete dojiti odmah nakon vježbanja, a ako je broj otkucaja srca veći, onda tek nakon 30 minuta. Kod intenzivnijih treninga s dojenjem treba pričekati sat vremena od vježbanja ili djetetu dati izdojeno mlijeko koje ste pohranili prije vježbanja.

Za vrijeme vježbanja svakako treba nositi grudnjak za dojiljebkoji će držati prsa u pravilnom položaju i spriječiti nepotrebno istezanje punih dojki. Kod trčanja ili poskakivanja stvarat će se nelagoda zbog punjenja dojki i u vrijeme intenzivnog dojenja potrebno je izbjegavati takve aktivnosti. Plivanje i vježbanje u vodi nije problem ako se nosi jednodijelni kupaći kostim koji zadržava temperaturu tijela, ali uz uvjet da voda nije prehladna, što može otežati otpuštanje mlijeka, posebice kod prsa sklonih upalama dojki, tj. kod zastoja mlijeka u dojkama.

Količina mlijeka mijenjat će se pa će tako i dojke, posebice nakon godinu dana dojenja i duže, imati prazniji izgled. Poslije 10 mjeseci dojenja, bez obzira dojite li i dalje ili ne, treba uključiti vježbe za jačanje prsnih mišića. Nakon prestanka dojenja nema ograničenja za vježbanje, korištenje različitih opterećenja, otpora i slično, ali ako se počinje javljati povremeno punjenje prsa ili iscjedak iz dojke, treba potražiti savjet liječnika.

Broj ponavljanja vježbi istezanja i jačanja trebao bi biti najmanje 10-20 puta sa zadržavanjem krajnjih položaja do nekoliko sekundi uz normalno disanje ili kod težeg dijela vježbi uz izdisaj.

Br.8.: GUBITAK MJESEČNICE NAKON PORODA ZBOG MANJKA MASNOĆA U TIJELU

Amenoreja je medicinski termin koji opisuje izostanak menstruacije odnosno jednu ili više propuštenih menstruacija. Žene kojima su izostale barem tri menstruacije u nizu imaju amenoreju, kao i djevojke kod kojih se menstruacija nije javila do 16. godine. Kod žena koje sudjeluju u sportovima koji zahtijevaju visoke napore, kao što su balet, trčanje na duge pruge ili gimnastika, moguća je pojava amenoreje. Nekoliko kombiniranih faktora doprinosi tome, uključujući niske tjelesne masnoće, stres i visoku potrošnju energije.

Amenoreja - Funkcionalna hipotalamička anovulacija (npr. zbog pretjerane tjelovježbe, poremećaja prehrane ili stresa)

Jako je bitno nakon početka vježbanja ne smanjivati unos „pozitivnih“ masnoća u tijelu.

Br.9.: KOJE SU TO „POZITIVNE“ MASTI NEOPHODNE ZA RAD NAŠEG ORGANIZMA?

Osim što omogućuju normalno funkcioniranje čovjeka, imaju i druge važne funkcije – sudjeluju u izgradnji i razvoju svih stanica, kao i u sintezi antitijela i nekih hormona, griju naše tijelo, omogućuju razgradnju korisnih tvari topivih u mastima (vitamini A, K, D i E) te prenose vitamin D i tako štite kosti i zube.

Također su izvor polinezasićenih masnih kiselina, odnosno esencijalnih masnih kiselina koje tijelo ne može samo proizvesti već ih se mora unijeti vanjskim putem (hranom). Izgaranjem daju 9 kalorija po 1 g dok iz bjelančevina nastaju 4 kcal/1 g.

U prehrani se mogu naći u dva stanja – krutom (odnosno čvrstom kao loj ili polučvrstom kao svinjska mast) i tekućem (ulja). Sastoje se od glicerola i masnih kiselina. Često ih se u današnjoj prehrani unosi u prevelikim količinama i tada postaju štetne za naše tijelo. U protivnom bi, u malim količinama, bile izuzetno pozitivnih učinaka. Problem je i što ih namirnice često sadrže, a da toga nismo ni svjesni, i tada govorimo o skrivenim mastima.

Obzirom da gotovo sve namirnice sadrže određeni postotak masti, samim unosom raznovrsnih zdravih namirnica – bez vanjskog dodavanja bilo kakvih masnoća u njih ili za njihovu pripremu – konzumirali bismo dovoljno masti za naše potrebe. Međutim, danas je praktički nemoguće da uz to ne unosimo dodatno prekomjerne količine masnoća.

Obzirom da se unesene kalorije iz masnoća ne mogu razgraditi (unos je jednostavno prevelik te osim toga, naše tijelo za potrebe energije prvo koristi ugljikohidrate, a tek onda – ako njih nema dovoljno – kreće s korištenjem masti), dolazi do razvitka pretilosti, a pogoduje i nastanku raznih bolesti srca i krvožilnog sustava te ateroskleroze.

Sve spomenute funkcije masti mogu obavljati različite masti, koje se međusobno razlikuju po svome kemijskom sastavu – i upravo on određuje koje su masti pozitivne za naš organizam, a koje negativne.

ZASIČENE MASNE KISELINE:

Pri sobnoj temperaturi su u čvrstom stanju (maslac, margarin, loj, svinjska mast). Služe nam uglavnom kao izvor energije i njihov veći unos je potreban kod sportaša i osoba koje se bave teškim fizičkim radom. Poznato je kako su Slavonci iz tog razloga najviše koristili navedene masti. Često uz njih povezujemo termin „loše“ masti iz razloga što imaju značajan utjecaj na pojavu kardiovaskularnih bolesti ako ih ima previše u tijelu. Kod mesa se često spominje da treba izbjegavati crveno meso (divljač, junetina, govedina), a više unositi bijelog mesa (piletina, puretina, teletina,zečetina, janjetina) jer crveno meso sadrži dosta zasićenih masnih kiselina.

Njihov značajan izvor donedavno je bila i svinjetina, ali se nekim promjenama u prehrani svinja dovelo do toga da se količina zasićenih masnoća u svinjskom mesu dvostruko smanjila te je sada zdravije pojesti svinjski odrezak negoli goveđi. Dosta zasićenih masti sadrže suhomesnati proizvodi (salame i kobasice), osim pršuta, te od mliječnih proizvoda – sirevi (izuzev svježeg sira) i vrhnje.

NEZASIČENE MASNE KISELINE:

Navedenim mastima sastav omogućuje vezanje još atoma vodika u jednoj molekuli masne kiseline i nužne su za izgradnju tkiva i stanica. Njihov veći unos potreban je kod trudnica, dojilja, dojenčadi, djece i adolescenata. Za razliku od zasićenih masnih kiselina, nezasićene imaju zaštitnu funkciju u prevenciji od kardiovaskularnih bolesti, na način da ulaze u HDL lipoproteine (lipoproteine visoke gustoće) koji čiste kolesterol nakupljen na krvnim žilama i odvode ga u jetru kako bi se pretvorio u žuč i izlučio iz tijela. Nezasićenim masnim kiselinama bogate su sjemenke (npr. bundeve, sezama, suncokreta), bademi, orasi, avokado i riba.

Br.10. JE LI REALNO OČEKIVATI SKIDANJE KILOGRAMA KAO KOD SVJETSKIH ZVIJEZDA?

Odmah i u startu odgovor je – NE! U principu važno je shvatiti da gotovo svim ženama svijeta showbuzz –isa život i egzistencija ovise o fizičkom izgledu. Koliko god na prvu to zvučalo šuplje i plitko marketing ponude i potražnje upravo tako diktiraju stvari. Najtužnije je što se žene međusobno ujedaju jer žele postići savršenstvo ne svjesne da su jedini i istinski „krivci“ muškarci. I očito se sve želimo svidjeti njima. Zbog njih su reklame piva, nogometa i igrica prepune žena u kupaćim kostimima. Tako je tijelo zavladalo oglasnim prostorom.

Ili ne moramo tako tragično shvatiti tu priču. Ljepota se njegovala preko Afrike i žena prstena, do Japana i gejši, Klepatre u Egiptu, i rajskih dama na londonskom dvoru. Prema tome ljepota i estetika su uvijek bile na cijeni i uvijek će biti. Ukoliko imate i pamet u paketu, tim gore za sve druge žene!

Htjedoh reći da brzina dijeta i povratka na staru kilažu svjetskih pjevačica, glumica i starleta ne mora nužno biti naša nit vodilja. Dapače, nikada nećemo imati mašireniju dotičnih dama. Dadilje, instruktori, nutricionisti, svjetske tvrtke za mršavljenje stoje im na raspolaganju 24 sata na dan. I to je uredu. Me moramo zato biti ljute ili frustrirane. Niti omalovažavati bilo čiji životni stil. Ne moramo biti opterećene brzinom povratka estetike same radi. Ali MORAMO i TREBAMO biti opterećene našim zdravljem i osjećajem dok hodamo ulicom u vlastitoj koži. Misao kako svjetske zvijezde imaju ono što mi nemamo nikako ne može biti naše opravdanje. Hrana koju unosimo zapravo je gorivo za naše misli. Bolja i zdravija hrana – bolje i zdravije misli! Veća fizička aktivnost – više endorfina, hormona sreće i euforije! Bolji osjećaj u vlastitoj koži – više samopouzdanja i vjere u sebe! Bolje samopouzdanje – u konačnici i bolja majka!

Nemojte tražiti izlike u vrijeđanju drugih. Volimo i poštujmo različitosti.


Slični članci: